Ljude nerviraju javni glasni razgovori mobitelom, guranje u gužvi, greške u prometu, polagano hodanje.U gradu ljudi biraju u kojim će socijalnim situacijama sudjelovati
Pola sata prisilnog slušanja jednog sugovornika jako iritira
Nesnosna zvonjava, a zatim i glasni razgovori preko mobitela lako će pobuditi bijes putnika u autobusu. Znanstvenici su otkrili kako prisilno slušanje samo pola razgovora, odnosno jednog sugovornika, oduzima više pažnje nego cijeli razgovor, pa time i iritira. Mozak instinktivno pokušava prevladati šum u kanalu i dešifrirati o čemu ovaj zapravo govori. Osim toga suputnik osjeća kako mu netko prisiljavanjem na slušanje zauzima privatni prostor na koji ima puno pravo. Ipak, bez obzira koliko razgovor glasan bio ljudi neće ići dalje od tihog bijesa. U velikom gradu, za razliku od gradića ili sela, pet puta je vjerojatnije da ljudi neće reagirati čak niti ako pred njihovim očima lopov krade bakici torbu. Znanstvenici pretpostavljaju kako zbog “gradskog preopterećenja” informacijama ljudi izbjegavaju, odnosno biraju u kojim će socijalnim situacijama sudjelovati. Ipak potrebno je praviti razliku između pristojne “gradske nepažnje” i sprečavanja nasilja nad sugrađanima.
Ne zabijajte se na zadnjeg u gužvi
Čak i u idealnim uvjetima eksprimenta, kada su 22 vozača dobili upute da održavaju brzinu i razmak vozeći u krug, gužva je nastala za dvije minute. Instinktivno prvi vozač je malo usporio, drugi je prikočio i val uspuravanja putovao je untrag brzinom od 20-ak km/h.
Nema nazad ako prolazi stampedo
Ljudi u banci stoje uredno u redu jer su pravila strogo označena linijom pred kojom treba stati. Ako ona ne postoji, ljudi će jednostavno htjeti iskoristiti slobodan prostor. Ako na otvorenom prostoru nastane stampedo, dovoljna je težina petorice da uguše onog ispred sebe.
Drugi im u vožnji osvajaju teritorij
Ljudi koji se u niti jednoj situaciji u prometu ne mogu suzdržati od psovanja, nepotrebnog trubljenja i čupanja kose teže se nose s problemima u životu. Znanstvenici misle kako se u vožnji oni identificiraju s autom i sve pogreške drugih smatraju napadom na sebe.
Gleda svoja posla
Neobaziranje na druge ljude, primjerice u liftu ili na ulici, znak je i obazrivosti i pristojnosti prema drugima.
Porast za 15 posto
Dvostrukim povećanjem stanovništva u gradovima povećava se kriminal, bolesti i zagađenje za petnaest posto.