Brzi premijer: U tek 63 minute odgovorio na 37 upita građana

Premijer Zoran Milanović povodom 100 dana Vlade odgovarao je u ponedjeljak na pitanja uživo preko videoprijenosa. No, taj je prijenos  bilo u početku gotovo nemoguće pratiti jer se veza konstantno prekidala. Na Facebooku su iz Vlade napisali da su iznenađeni brojem gledatelja, te da nemjau dovoljno jaku tehničku opremu. 

- Već večeras moći ćete pogledati snimku video prijenosa. Hvala na razumijevanju - objavila je Vlada na Facebooku.  Na Twitteru su, pak, javili da je prijenos gledalo 23.000 građana te da je to jedan od razloga zašto je 'štekao' videoprijenos. 

Inače, premijer je dobio 1004 pitanja građana preko Facebooka, Twittera i YouTubea.  Prednost su imala kratka videopitanja, oko 15 sekundi, fotografije s pitanjima te izravna pisana pitanja. 

Tek kad počnemo rast, rasti će i plaće

Kako ste zadovoljni s radom u prvih 100 dana Vlade?

Zadovoljan, pa počeli smo donositi odluke, njihovi će se efekti tek vidjeti. Što smo dobro napravili vidjet će se. 

Kada će biti ostvaren gospodarski rast koji će dovesti do povećanja minimalne plaće?

Ovisi o gospodarskom rastu, bez kojega nema za Hrvatsku stabilnije kreditne pozicije, a ona ne znači puko zaduživanje zbog potrošnje, nego bolji rejting i manju premiju rizika da bi zemlja mogla ići u projekte. Kad počnemo rasti, počet će rasti i plaće. Moramo prestati biti ovisni o procjenama kreditnih agencija svaka tri mjeseca. Na kraju godine bi trebalo vidjeti konkretne rezultate. Neke smo stvari napravili, druge namjerno nismo.

Resor gospodarstva je razdvojen iz funkcionalnih i političkih razloga. Rad je zasluživao posebno ministarstvo, poduzetništvo i obrtništvo ima ogroman potencijal, a ministarstvo gospodarstva se bavi najkrupnijim i najtežim pitanjima. 

Prve konkretne pomake očekujemo krajem godine s izgradnjom projekata, poput Plomina 3. Ali to ne znači da ne očekujemo rast plaća i standarda, to nije realno - rekao je Milanović.

Zašto je povećan PDV?

S jedne strane smo predvidjeli niz olakšica gospodarstvu, radi se o 2,5 mlr. kuna kojih se Vlada odrekla i prebacila u privatni sektor. Taj novac je negdje trebalo namaknuti i odlučili smo se za nepopularnu mjeru. Ovo je kombinacija progresivno-regresivnih mjera. Svjesni smo da povećanje PDV-a može dovesti do malog povećanja cijena, u nekim je segmentima to nebitno, stvar je balansa jer vremena za čekanje nismo imali.

Milanović je najavio i bolju kontrolu korištenja proračunskih rashoda te je najavio rigorozniju poreznu kontrolu.

Hoćete li utjecati na banke da smanje kamatne stope?

Plaćamo visoke kamate no ne previsoke. O procjeni tržišta i novca ovisi kamata koje daju hrvatske banke, za nas vrijede pravila kao i za druge države. 

Hoćete li formirati i usvojiti informatičku strategiju RH?

Radimo na tome. Prvi korak prema informatizaciji cijele Vlade smo napravili. No nije cool samo da na Vladi imamo ispred sebe laptope. Te su stvari otišle jako naprijed. Treba ići korak ispred ostalih no za to trebamo školovati djecu.

Hoćete li srpskoj vladi dati recept u online komunikaciji s građanima?

Nisam za davanje recepata drugima. Svi znaju što im je najbolje pogotovo što se tiče online komunikacije. Mislim da se oni već dobro u tome snalaze.

Kako možemo očekivati poboljšanje i napredak a zadužujemo se i nismo iskoristili novce iz EU fondova? 

Zaduživanje države je realnost u Europi. Mi se zadužujemo kratkoročno trezorskim zapisima i srednjoročno izdavanjem državnih obveznica.. Sposobna vlast će to znati, neću reći  izvući, to zvuči prizemno, iskoristiti. Mi ćemo za svaku uplaćenu kunu u proračun EU, kako stvari stoje, umjesto dvije, dobivati čak tri. Najgore bi bilo da se novac vrati natrag u Bruxelles.

Kako planirate pomoći zemljama u regija kao što je npr. Makedonija da uđu u NATO i EU?

Zalaganjem da se Makedoniji pomogne, ali ne kao bolesniku već kao partneru. U Haagu je donesena važna odluka i treba pregovarati ponovno o tome u NATO-u.

Milanović je odgovarajući na pitanja rekao i kako su oni progresivna Vlada ljevice.

- A ljevica je danas odgovornost, donošenje odluka, a ne, kao prije, redistribucije, prikupljanje poreza, na kraju sve košta. No mi smo odgovorniji - rekao je.

Da li je politika SDP-a BiH dobra za Hrvate u BIH?

Poštujem opstojnost BiH pogotovo triju naroda prema Daytonu. To je dokument posebne prirode. Hrvatima ondje je BiH domovina i to tako treba biti. Ne idem u BiH po glasove Hrvata, tamo idem po razgovor o fer statusu Hrvata u BiH. Dojam da je to njihova domovina to je bitno. Koncept BiH možda nije idealan ali li je takav. Hrvate se ne smije učiniti frustriranima što ih ima najmanje da imaju najmanja prava. Tu će Hrvatska pomoći. Idem tamo čiste savjesti, ne idem po glasove Hrvata u BiH  ili zbog kalkulacija oko teritorija.

Kako ćete riješiti problem zakona o prebivalištu budući da su svi Hrvati iz BiH danas fiktivno prijavljeni da bi ostvarili prva proistekla iz hrvatskog državljanstva?

Prvo moramo izmijeniti zakon o prebivalištu. Na tome se radi. Kada se izmjeni ono što je sporno onda će se uvesti malo više reda i bit će malo čistija evidencija.

U pravilo ne dolazi do izbornih prijevara.   

No loše je da u Hrvatskoj imate u biračkim popisima skoro isto ljudi koliko žive tu. Zbog toga postoji pravna nesigurnost i nerad je očit. Ljude to jako iritira, a Hrvatska gubi na imidžu jer se ostali pitaju kakva smo mi to država. Tu treba napraviti reda.

Kada će popis stanovništva, gdje je zapeo?

I mi se to pitamo. Očekivali smo da će se obraditi prije nekog vremena. Tražit ćemo pojašnjenja. Na to je potrošeno toliko novca, a sad da to stoji u ladici. I nas to zanima jer je inače to neozbiljan posao. 

Zašto ne raskinete protuustavan i štetan ugovor s Vatikanom?

Skoro sve međunarodne sporazume možete raskinuti osim nekih. Ugovor s Vatikanom ima nekih nedostataka no bazira se na povjerenju. Nije isključeno da krenemo u nekom trenutku u neke razgovore. Ugovor je manje bitan svatko ga može otkazati kad želi, no moramo razgovarati. No moram reći kako se Crkva već nekih stvari sama odrekla otkako je počela kriza. Crkva je prošle godine ostala bez 17 ili 18 posto novca prihoda. Sukladno tome napadi na Crkvu su bili neprimjereni. Što se tiče povrata imovine tu postoje ograničenja. Možda nije loše da država pomaže Katoličkoj crkvi jer su većina Hrvata katolici to je određeni oblik društvene aktivnosti. Financiramo mi svašta pa ne vidim problem da mi financiramo i Katoličku crkvu. 

No to je javni novac koji mora biti nadziran ako se nadzire trošenje novaca u strankama, i ovo ne bi trebao biti problem. Gdje god idu proračunski novci ide i državna revizija. To birači od nas očekuju.  

Kakve su šanse da se uvedu istospolne civilne zajednice ili čak brakovi u naredne 4 godine?

Pomake je već napravila Račanova vlada. Davanjem takvih prava ili sutra možda već konkretnijih i većih prava, možda ne istih kao bračnim zajednicama, ali davanja jačeg, većeg civilnopravnog uporišta, veće sigurnosti, nikome se ne oduzimaju stečena prava nego se jednom krugu ljudi daje određena veća pravna sigurnost. Nitko nije gay, nitko nije homoseksualac da bi nekome pakostio već jer je takav ili takva i to je elementarna ljudska empatija i pristojnost.Određene socijalne barijere postoje no nećemo ih micati na silu. 

Hoće li ići Vlada na Split i Zagreb pride?

Šime Lučin je odlazio, u ime novog ministra unutarnjih poslova neću govoriti, na njemu je da odluči. No nije to presudno. To je šetnja od sat vremena no ja želim da brzo u Hrvatskoj dođe dan kada te povorke neće trebati policijske pratnje, kada će sama potreba Pridea postati nepotrebna. No mi još nismo tamo.

Kako zaposliti i spriječiti odlazak mladih iz domovine? Recite mi nešto da me motivirate da ostanem u Hrvatskoj? Kada će nerad postati nulta stopa tolerancija? Zašto se mladi ne zapošljavaju. Na burzi sam 2,5 god. i nitko me neće zaposliti.

Razlikujemo nerad i nezaposlenost. Poslodavcima ćemo dati oprost doprinosa za mlade koji su dugo nezaposleni. Nadamo se da ćemo im tako olakšati te da bi moglo biti više radnih mjesta. S neradom se ne možete globalno obračunati nego u sebi i svojoj zajednici. No kod nas je najveći problem što premalo ljudi radi.

Jeste li dobili posao odmah nakon fakulteta?

Završio sam fakultet u najgore doba, 1991. Tada se veći dio mojih prijatelja posebno pravnika brzo zaposlio. Tada nije bilo tog problema za moju generaciju oko zapošljavanja. Nezaposlenost je počela tek s recesijom. Ekonomska situacija je bila grozna kad sam ja završio fakultet. Relativno brzo sam dobio posao i plaću na Trgovačkom sudu  i bila je 150 tadašnjih njemačkih maraka ( to je danas oko 75 eura). Posla je dakle bilo ali se plaćalo jako malo.

Hoće li biti promjena u državnoj maturi?

Državnom se maturom postiže da svi znaju koliko njihovo znanje vrijedi, i maturanti se lakše mogu upisivati na fakultete.

Kada će se uskladiti tržište rada s tržištem znanja?

Teško je to uskladiti. Možete probati uskladiti produkciju s potrebama tržišta, ali to je kratkoročno. Ako se traži više liječnika više ulažete u to, postoje prioriteti, neka se nitko ne uvrijedi. Moramo vidjeti što stvara dodatnu vrijednost daje ti ono znanje koje drugi nema. U Hrvatskoj se veliki novci bacaju. Novac curi, a mogao bi se pametnije koristiti.

Što se tiče bolonjskog procesa. Milanović je rekao:

- Bolonja se pokazala kao dobra, ali i manje dobra jer tržište nije prepoznalo prvostupnike. No usklađuju se diplome no sve pomalo revolucionare promjene treba uspoređivati s drugim primjerima i donositi odluke. Nisu sve članice EU-a prešle na Bolonju. Koliko znam u Velikoj Britaniji nisu prihvatili Bolonju to ih nije izbacilo iz vrha. Gdje smo mi tu, koji je naš interes. Transmisija EU propisa u RH je polako iza nas, sad već gledamo gdje je naš interes.

Što znače dva mjeseca koja si je Vlada uzela za privatizaciju brodogradilišta?

Odluku smo donijeli, nije bila laka ali je bila promišljena. Oko 100 ljudi u Kraljevci moglo bi ostati bez posla no nadamo se da do toga neće doći. Ako dođe, u očima tih ljudi mi ćemo biti krivi. To se u Rijeci ne smije dogoditi jer je to dobro brodogradilište. Mogli smo sve izbjeći da smo na vrijeme donijeli odluke, odnosno prije pet šest godina. Bez dijela radnih mjesta bi ostali ali bi bila brodogradilišta  konkurentnija. Radilo se sve da se odluka odgodi nakon izbora, sve se radilo da tako bude. Pregovaralo se i natezalo pa je palo na stol naše Vlade. To nije izgovor to je činjenica.

Zašto se najavljuju prodaje poduzeća u državnom vlasništvu koja dobro posluju?

Nema rasprodaje strateških resursa. Može u koncesiju ali nema prodaje kada je riječ npr. o vodama, Janafu, ACI marinama. No za neke firme nema prostora.

Što se tiče Petrokemije riječ je o tvrtki koja nakon niza godina gubitaka, sad ostvaruje dobit. No država nema novaca za daljnji razvoj. U cijelu priču trebaju ući partneri. Država nema novaca za investicije u sva državna poduzeća. Radije bih odgovornost dijelio s kvalitetnim privatnim vlasnikom. Tako radi Europa. 

Želimo dovesti kvalitetnih partera kako bi Petrokemija imala ekološki suvremene sustave. Za to treba biti partner, ne za rasprodaju. Ne treba se plašiti stranog ili domaćeg novog kapitala. Država ne može biti sponzor svemu.

Recite nam tri najveća projekta za koja Vlada može garantirati da će se ostvariti u sljedeće dvije godine.

Željeznice i energetika. Hrvatska treba suvremeni željeznički koridor koji će od Rijeke voditi prema sjeveru. Predložiti ću Vladi po uzoru na Račana povjerenstvo koje će pratiti dinamiku što se radi, što ne i što treba. Što se tiče energetike, gotova je dokumentacija  i ove godine možemo početi s izgradnjom Plomina 3. 

Što je s lipanjskim blagdanima?

Ljudi su počeli uplaćivati aranžmane. Tema se zavrtila, a onda stala. Nemam odgovor ali ga obećajem u dva tjedna.

Kada će netko biti pravomoćno osuđen za privatizaciju i ratno profiterstvo?

Mi smo se zalagali da to ne zastarijeva. To je bila pravedna odluka no koliko je to provedivo 20 godina kasnije ja ne znam. Na sudovima i odvjetništvu ja da to vide i dokažu. No zastare postoje ne kako bi štitile kriminalce nego da bi zaštitile ljudska prava. No da se razumijemo ne držim strane lopovima no ne želim da se to pretvori u lov na vještice, u hajku nego želim da to bude "hladni" lov na lopove. 

O pooštrenju kaznenog zakona i tome hoće li se plijeniti imovina, Milanović je rekao kako ne zna što bi odgovorio te kako to već postoji. 

Kako se mislite obračunati s korupcijom i zapošljavanjem u javim službama preko političkih veza?

Tražit ćemo da u statutima javnih poduzeća gdje država ima vlasništvo postoji institut javnog natječaja. U HAC-u to npr. nije postojalo zakonski. Tamo zakon nije prekršen ali je vrijednosna norma. Kod više razine uprava ima pravo birati svoje suradnike jer su to osobe od njihovog najbližeg povjerenja, a niža razina poput pripravnika i radnika na naplatnim kućicama moraju se birati putem javnih natječaja. Nadzorni odbor INA-e, nikad se neću odreći prava da hrvatska država ima najviše predstavnike u nadzornim tijelima važnih korporacija. Kada je u pitanju INA motivi su jasni, ministri predstavljaju manjinskog vlasnika i mogućnost zlouporabe je nemoguća. Imaju političku, ali ne politikansku ulogu, ali toga prava se nikada nećemo odreći - rekao je Milanović i pozvao se na praksu Njemačke i drugih zemalja.

Na kraju  se zahvalio na pitanjima. Rekao je da je bilo ugodnih i neugodnih. Kaže i kako će pitanja kako vrijeme prolazi biti još neugodnija te da će građani prije svega pitati Vladu što je napravila.