Pod ovrhom je i 10.000 mrtvih, potomci se odriču nasljedstva

Ni mrtvi nemaju mira kad ostave dug bankama, a još manje imaju njihova djeca i drugi nasljednici. Oni ostaju bez svega, a da toga nisu ni svjesni. Po podacima udruge Blokirani, koje su preuzeli od Fine, oko 10.000 umrlih građana također ima blokirane račune.

- Svaki dan mi se javljaju djeca kojima su nekoliko godina nakon smrti roditelja blokirani svi računi te im imovina dolazi pod ovrhu zbog nepodmirenih računa umrlih roditelja. Redovito se događa da prođe ostavinska rasprava i da djeca naslijede imovinu roditelja, a da ne znaju da postoji negdje zaboravljeni i nikad plaćeni račun. Ti predmeti čuče u ladicama javnih bilježnika i oni ih se sjete nakon nekoliko godina. Tada javni bilježnici, zbog zaboravljenog računa, ovrhom sjedaju na nasljednika - govori osnivačica udruge Blokirani Miriam Kervatin. Ona i sama prolazi sudbinu 320.000 građana koji imaju blokadu na računu.

Nasljednici se preko noći nađu u noćnoj mori

Nasljednici se ovako doslovce preko noći nađu u najgoroj noćnoj mori, a da u prvi tren nisu ni svjesni što se događa. Kervatin kaže kako gotovo po istom scenariju nasljednici mukotrpno otpetljavaju klupko tko ih je i zašto ovršio.

- Najprije u Fini moraju platiti oko 50 kuna da im ispišu podatke tko im je i zašto sjeo na račun. Onda počinje mukotrpna borba da im se računi deblokiraju. No postoje i slučajevi kad su dugovi toliki da ih ne mogu ni platiti - kaže naša sugovornica koja se susrela i sa slučajem kad su u blokadi završili i supruga i djeca pokojnika.

Razgovarali smo sa sucem jednog županijskog suda koji je htio ostati anoniman te koji se nakon 30 godina iskustva u odvjetništvu i sudstvu nagledao takvih stvari.

Ako netko umre, supruga ili djeca nasljeđuju imovinu i dugove

- O takvim slučajevima zaista govori 139. članak Zakona o nasljeđivanju po kojima nasljednici odgovaraju na dugove ostavitelja. Ako netko umre, onda supruga ili djeca nasljeđuju svu imovinu, ali i sve ono što je pokojnik dugovao - kaže naš sugovornik.

Tako su se mnogi našli u neubranom grožđu jer na ostavinskim raspravama mogu birati žele li naslijediti imovinu pokojnika, ali onda i dugove, ili se žele svega odreći.

- Ako netko nasljeđuje imovinu, nasljeđuje i dugove u visini vrijednosti imovine. Primjerice, ako sin treba naslijediti kuću od 100.000 eura, onda mora i preuzeti dugove oca koji mu je dao kuću, i to u visini vrijednosti kuće - kaže sudac.

Jedino što ih u tom slučaju može spasiti je moguća zastara za neplaćeni račun. No na nju se pojedinac mora pozvati jer mu je nitko po automatizmu neće dodijeliti i ovrha će svejedno ići. Druga mogućnost je da se nasljednik svega odrekne. No onda svu imovinu pokojnika preuzima jedinice lokalne samouprave, općine i gradovi. Pritom preuzimaju i sve dugove pokojnika.

- Ako se nasljednik odrekne nasljedstva, onda on spire i sav postojeći dug sa sebe - kaže sudac.

Sve više slučajeva gdje se nasljednici odriču roditelja

To je potvrdila i Kervatin koja kaže da je u zadnje vrijeme uslijedio “potop” slučajeva kad se nasljednici odriču svojih roditelja.

- Doslovce su primorani na to da se odreknu djedovine, svega što im je možda milo, drago i priraslo srcu, jer se ne mogu nositi s postojećim dugovima - kaže naša sugovornica.

A prema zadnjim podacima iz Fine, krajem lipnja u blokadi je bilo gotovo 317.000 građana čiji je dug dosegao gotovo 28 milijardi kuna. Današnji ministar financija Boris Lalovac još je tijekom Linićeva mandata istaknuo kako se boji da bi do kraja godine dug građana u blokadi mogao eksplodirati na 20 milijardi. Zadesio ga je još gori scenarij jer je dug osam milijardi kuna veći nego što je bio tada.

Ovršni zakon je prepun rupa i nezakonitosti

A uz poplavu ovršenih građana, i Grad Zagreb je najavio da će ovršiti nevjerojatnih 196.000 svojih građana zbog neplaćenih komunalija. Riječ je o dugu od 400 milijuna kuna. To su uglavnom računi za pričuvu, komunalnu naknadu, odvoz smeća ili naknadu za vodovod. Kervatin iz udruge Blokirani upozorava da bi, ako Fina nastavi ovim tempom blokirati građane, uskoro nelikvidnost stanovništva mogla preteći nelikvidnost gospodarstva. Eksploziju blokiranih, kojih je prije tri godine bilo 25.000, a danas ih je gotovo 320.000, Kervatin vidi u Ovršnom zakonu za koji kaže da je prepun rupa i nezakonitosti, zbog čega ga je udruga dala na ocjenu ustavnosti. A Sabor je nedavno donio novi ovršni zakon čije odredbe stupaju na snagu 1. rujna. 

Po novome će javni bilježnici morati znati pravu adresu na koju će slati rješenje o ovrsi koje mora stići u roku od 30 dana. Stari zakon tolerirao je da javni bilježnici pošalju rješenja na pogrešne adrese, bilo da su pogriješili ili da pojedinac ima novu adresu. No i u tom bi slučaju ovrha postajala pravomoćna, iako pojedinac nije dobio rješenje niti se mogao na njega žaliti.

Zato će na ovrhama od sada biti adresa iz MUP-a. Proširili su i listu primanja koja će biti zaštićena od ovrha. Tako će zaštititi stipendije, naknadu za prijevoz, putne troškove i razne nagrade.

Neće se moći ovršiti darovi za djecu, honorari...

Ni darove za djecu više neće moći ovršiti, kao ni honorare, zaradu preko studentskog servisa ni druge dohotke koji imaju karakter stalnih novčanih primanja. Ali ovršenik će morati dokazati da mu je to jedino primanje. Manji dio zakona na snagu stupa početkom 2015., na primjer dio koji se odnosi na uvođenje elektroničke dražbe na internetskoj stranici Fine.

Produljuje se i rok u kojem se provodi prisilna naplata pred Finom s mjesec na dva mjeseca kako bi ovršenik imao dovoljno vremena za žalbu. I kad se zbog ovrhe proda nečija nekretnina, ovršenik će u njoj moći biti podstanar godinu dana i novom vlasniku plaćat će najam. Ako se uzima nekretnina, ovršenik može predložiti da mu se proda nešto drugo kako bi se dug vratio, a njemu ostala nekretnina. Bilo je i slučajeva kad bi ovrha sjela imenjaku koji nema veze s dugom, i to zbog krivog OIB-a.

I on bi tada prolazio noćnu moru ni kriv ni dužan jer bi prolazio proces dokazivanja da je kriva osoba, ali bi morao i platiti upravne postupke. Po novom, javni bilježnik će morati od Porezne uprave tražiti pravi OIB.

Podići će neoporezivi dio plaće

Uz to, ministar financija Boris Lalovac već dulje koketira s javnošću i najavljuje masovne oproste dugova, pronalaženje rješenja za većinu njih, ali nikako i da bude konkretan. A samo u godini dana broj blokiranih porastao je za oko 55.000. To je grad veličine Karlovca ili Slavonskog Broda. Pritom među dužnicima ima i kapitalaca. Tako je rekorder pojedinac koji duguje gotovo 71 milijun kuna, dok drugi na listi duguje “samo” 43 milijuna. Trećeplasirani, pak, 27 milijun kuna.

Iz Ministarstva financija još od početka ljeta prikupljaju podatke iz Porezne uprave, MUP-a, Ministarstva socijalne politike i druge podatke o dužnicima kako bi razlučili tko su to prikriveni bogatuni koji "nemaju" za komunalije pa su u blokadi, a istodobno leže u skupocjenim vilama i imaju nekoliko apartmana na moru. Javno su se pohvalili da prvi put rade nešto takvo, iako su preko OIB-a to mogli odavno učiniti i vidjeti tko je tko u državi. Istodobno iz Vlade neslužbeno najavljuju da će neoporezivi iznos plaće podići s 2200 na 2600 kuna što bi pomoglo građanima. Tako bi najniže plaće narasle za oko 80 kuna. I porezna stopa od 40 posto ubuduće bi se primjenjivala na plaće koje su veće od 13.200 kuna, a ne kao dosad na one s 8800 kuna. Tako bi građanima u toj kategoriji plaće porasle za 300-tinjak kuna.

Pola ih ovršeno zbog malog duga

Od 318.000 blokiranih, njih pola dobilo je ovrhu zbog računa manjih od 10.000 kn. Uglavnom je riječ o komunalnim računima i jasno je da se radi o krajnje siromašnima.

Potop građana zbog duge krize

Prije tri godine u blokadi je bilo njih oko 25.000, a sad ih je gotovo 320.000. Iz udruge blokiranih smatraju kako je to posljedica katastrofalnog ovršnog zakona.

Rupe u sustavu na sve strane

Ponekad bi neke blokirali jer su imenjaci i prezimenjaci pravih dužnika. Neke bi blokirali jer su im odluku o ovrsi poslali na krivu adresu, a račun su u stvari podmirili.

Lalovac najavljuje oprost dugova

Za oko 150.000 građana koji su u blokadi za manje iznose, Lalovac već neko vrijeme najavljuje paket mjera, pa čak možda i oprost dugova. Pitanje je može li se dogovoriti s bankama da išta oproste jer one drže gotovo pola duga.

Čeka se na osobni bankrot

Javna rasprava o zakonu o osobnom stečaju gotova je i čeka se konačni prijedlog zakona. On bi pomogao da dužnik ne ode u blokadu i ne ostane doslovce gol na cesti.

Bankrot kao tutorstvo

Po sadašnjem nacrtu bi bankrot zatražili oni koji ne mogu platiti račune u visini tri dohotka ili ako je dug veći od 10.000 kn. U bankrotu bi imali staratelja za financije.