Nema ih više nigdje: Političari koji sigurno odlaze u povijest

Slavko Linić 

Slavko Linić, javnosti u najsvježijem sjećanju kao bivši Milanovićev ministar financija i bivši član SDP-a, u politici je desetljećima. Pokojni premijer Ivica Račan uspio ga je 2000. godine nagovoriti da preuzme funkciju potpredsjednika Vlade, a nakon toga saborski je zastupnik u redovima SDP-a. Pobjedom Kukuriku koalicije na parlamentarnim izborima 2011. Zoran Milanović postavlja ga na nezavidnu poziciju ministra financija gdje Linić odmah počinje ozbiljno raditi te ubrzo postaje jedan od najpopularnijih članova Vlade unatoč nekim isprva nepopularnim potezima poput uvođenja fiskalizacije, povećanjem PDV-a s 23 na 25 posto, podizanjem trošarina na gorivo i cigarete...

Patrik Macek/PIXSELL

Prvi rezultati uvođenja fiskalnog računa pokazali su povećan promet u ugostiteljstvu i trgovini za milijarde kuna što mu je podiglo rejting među građanima. U njegovu mandatu uspješno je privatizirana i brodogradnja. Bilo je pokušaja i da uvede porez na nekretnine, porez na štednju te minuse na tekućim računima građana. Neki su njegovi projekti bili uspješni, neki nisu, no na javnost je ostavio ukupan dojam kao vrijedan ministar koji rijetko miruje. 

Neki njegovi pokušaji sve su više propadali, počele su isplivavati 'rupe' u zakonima na kojima je radio, a onda su se zaredale afere. Sve je počelo aferom Šegon kada je otkriveno da je njegov pomoćnik Branko Šegon dobio kredit HBOR-a od 31 milijun kuna nakon što je upravljanje tvrtkama prenio na sina Tonija Šegona. Pojavilo se pitanje sukoba interesa, ali i informacija da je Šegon, kao predstavnik ministarstva financija, sudjelovao u privatizaciji hotelskog poduzeća HTP Korčula. U predstečajnoj nagodbi Ministarstvo financija i država oprostili su HTP Korčuli oko 13 milijuna kuna duga. Predstečajnu nagodbu provela je FINA u čijoj upravi radi supruga Branka Šegona. Linić je svojeg pomoćnika svesrdno branio i tvrdio kako je Šegon sve učinio prema propisima. Ipak ga je početkom veljače 2014. smijenio na traženje premijera Milanovića. 

Linić je tada dao i svoj mandat na raspolaganje no Milanović to nije prihvatio. Tri mjeseca kasnije zatražio je od Linića da ipak ode iz Vlade nakon afere Spačva prema kojoj je ministar u predstečajnoj nagodbi oštetio državu za 27 milijuna kuna jer je osobno potpisao da se porezni dug Spačve prebije zemljištem čija je vrijednost višestruko precijenjena. Linić je tada na web stranici ministarstva optužio bivšu ravnateljicu Porezne uprave Nadu Čavlović Smiljanec. Ona je u ožujku 2013. zatražila novu procjenu zemljišta koja je pokazala da vrijedi 6, a ne 33,6 milijuna kuna na koliko je procijenjeno u predstečajnoj nagodbi. 

- Danas ujutro sam se susreo s ministrom Linićem. Došao je u Vladu i rekao sam mu da više ne uživa moje povjerenje iz nekoliko razloga, te da zbog toga ne vidim mogućnost nastavka naše suradnje - rekao je tog 6. svibnja 2014. Zoran Milanović na izvanrednoj konferenciji za novinare. 

Nepunih mjesec dana kasnije, nakon izbora za EU parlament, Linić je u Rijeci sazvao konferenciju za novinare gdje je iznio svoju stranu priče oko afera i smjene s ministarske pozicije. Dramatična konferencija je najavljena kao konačni obračun s premijerom i stranačkim šefom Milanovićem kojeg je optužio da štiti privatne interese i bivšu šeficu Porezne koja je, tvrdi, pogodovala premijerovu bratu Krešimiru. Linić je tada pred novinarima i sam procijenio da bi ga zbog navoda koje iznosi mogli izbaciti iz SDP-a što se dogodilo tjedan dana kasnije. 

Robert Anić/PIXSELL

Linić je nastavio kritizirati Vladu i premijera te je sada nezavisni saborski zastupnik koji je na održanim parlamentarnim izborima bio na listi koalicije Radimira Čačića. Nije osvojio mandat.

Ivo Josipović

Bivši saborski zastupnik, bivši član SDP-a i bivši predsjednik RH Ivo Josipović u vrijeme predsjedničkog mandata bio je mjesecima najpopularniji hrvatski političar. Na predsjedničkim izborima u siječnju 2015. u tijesnoj utrci izgubio je od kandidatkinje HDZ-a Kolinde Grabar Kitarović s razlikom od 'samo' 32.435 glasova. Iako je izgubio na izborima i nije izborio drugi mandat razočarao je kada je objavio da se ipak neće vratiti u SDP. 

Pixsell

No najavio je ostanak u politici što je i ostvario osnivanjem vlastite stranke Naprijed Hrvatska! - Progresivni savez. Prema posljednjim anketama stranka u javnosti ne kotira najbolje te ju podržava tek 1,5 posto glasača. Izlazak na parlamentarne izbore obavit će 'ojačan' koalicijom s Radimirom Čačićem i njegovim reformistima, a pridružio im se i nezavisni Slavko Linić, bivši ministar financija u Milanovićevoj Vladi. 

Da na izbore izlazi samostalno nedavno je objavio IDS, no ipak su potpisali koalicijski sporazum s PSG-om. Na Ivu Josipovića nisu računali jer, kako kažu, okružen je ljudima koji su puni negativne energije i ponašaju se kao da se nekome osvećuju. Mnogi procjenjuju da je za njegov politički pad kriva odluka da se ne vrati u SDP, stranku koja ''nije sklona ozbiljnim reformama u društvu, i da nema smisla ulaziti u SDP kako bi statirao jednoj politici za koju mislim da nije dobra''. 

Tom se izjavom nije zamjerio samo SDP-u koji ga je doveo na Pantovčak već i mnogim drugima pa je tako prvotna ideja da se združi s IDS-om i HNS-om brzo propala. U svibnju 2015. kada je osnovao stranku oko njega nije bilo jakih političkih imena. Uz njega je stao tek kolega s Pravnog fakulteta Josip Kregar i bivši ministar i zastupnik Ivica Pančić. 

Na izborima Josipović nije uspio osvojiti mandat.

Milan Kujundžić

Milan Kujundžić na 15. Saboru HDZ-a u drugom krugu izbora za predsjednika stranke u svibnju 2012. izgubio je od Tomislava Karamarka. U strahu da će u novom sastavu čelništva stranke ostati 'u sjeni' nakon 21 godine članstva izašao je iz HDZ-a te osnovao vlastitu stranku Hrvatska zora.

Sanjin Strukić/Pixsell

Često je kritizirao Vladu i tadašnjeg predsjednika Ivu Josipovića te u listopadu 2014. objavio kandidaturu za predsjednika države. Potrebnih 10.000 potpisa skupio je u samo jednom danu. Otvoreno je tijekom kampanje napadao protukandidate, najviše tadašnjeg predsjednika Josipovića govoreći kako će ga ''poslati u povijest'' te ističući kako je ''četiri godine mandata spavao zimski san''. 

Podrška mu je iz mjeseca u mjesec pomalo rasla, ali je na izborima doživio debakl. Od četiri kandidata dobio je najmanje glasova, čak manje i od kandidata Živog zida, Ivan Vilibora Sinčića. 

- Rezultati nisu spektakularni i nema entuzijazma no to ne znači da će Milan Kujundžić nestati. To je samo dio njegovog političkog puta, ima on još mnogo toga za reći - poručio je u izbornoj noći Kujundžićev glasnogovornik Ivan Hrstić.

Posljednje izbore koje je dobio bili su oni za šefa stranke u svibnju 2015. kada je jednoglasno potvrđen za predsjednika Hrvatske zore. Hrvatska zora nije ni u jednoj izbornoj jedinici prošla izborni prag.

Mirela Holy

Mirela Holy postala je ministrica zaštite okoliša u Milanovićevoj vladi 2011. godine. Nakon što je 2012. u medijima objavljen njen e-mail u kojem je lobirala da supruga jednog člana SDP-a ne bude otpuštena s radnog mjesta,podnijela je ostavku na ministarsko mjesto. Svoj je potez opisala kao "nepromišljen" i rekla da je nanijela štetu Vladi. 

Nedugo nakon izlaska iz SDP-a osnovala je stranku ORaH koja je, zahvaljujući nezadovoljstvu građana Milanovićevom vladom, postala treća snaga u zemlji, a prvi veliki uspjeh ostvarila je na izborima za Europski parlament kada je osvojila jedan mandat. 

Rejting ORaH-a padao je kako su se približavali parlamentarni izbori 2015. i kako je rastao rejting SDP-ove koalicije. Na izborima 8. studenog 2015. ORaH Mirele Holy nije osvojio niti jedan mandat i ostao je izvan Sabora.

Uz to, Holy je najavila da će u roku 90 dana održati unutarstranačke izbore, te da se ona više nema namjeru kandidirati za predsjednicu stranke. 

Jadranka Kosor

Jadranka Kosor u HDZ-u je ušla još 1995. godine, a bila je potpredsjednica stranke, potpredsjednica Sabora te ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti u Sanaderovoj vladi. Nakon što je Sanader dao ostavku na premijersko mjesto 2009., Kosor je imenovao novom premijerkom. Pripisuju joj se zasluge u vezi rješavanja graničnog spora sa Slovenijom, a u vrijeme njenog mandata Hrvatska je završila svoje pregovore s Europskom unijom. Nakon poraza HDZ-a na parlamentarnim izborima 2011., Jadranka Kosor izgubila je i stranačke izbore u HDZ-u. Na poziciji šefa stranke zamijenio ju je Tomislav Karamarko te ubrzo iz te iste stranke i izbacio. 

Kosor se natjecala 2005. i za predsjednicu Hrvatske. Te je izbore izgubila, pobijedio ju je Stjepan Mesić. I 2015. još jednom izgubila. Na parlamentarnim izborima nije uspjela ući u Sabor. Bila je nezavisna na listi Čačićevih Reformista.

Ipak, najavila je da još ne misli odustati od politike.

Ivo Čagalj/PIXSELL

Željko Kerum

Željko Kerum široj je javnosti bio najpoznatiji po svom lancu trgovina koji se širio iz Dalmacije prema kontinentalnoj Hrvatskoj. Nakon najava da će ući u politiku to je i učinio 2009. godine kada se kao nezavisni kandidat kandidirao za gradonačelnika Splita. Protukandidata Ranka Ostojića pobijedio je u drugom krugu osvojivši 58 posto glasova. 

Njegove političke ambicije dodatno su narasle uoči izbora 2011. godine. Osnovao je hrvatsku građansku stranku i u koaliciji s HDZ-om osigurao sebi i svojoj sestri Nevenki Bečić ulazak u Sabor. 

Kerumov pad počinje 2013. godine kada je na lokalnim izborima izgubio od SDP-ova Ive Baldasara i napustio gradonačelničku poziciju. Novi udarac doživio je na izborima 2015. Njegova stranka nije osvojila niti jedan saborski mandat čime su saborski dani Željka i Nevenke odbrojani, barem što se tiče ovog saziva Sabora. 

Čačić se 'provukao': Ipak osvojio jedan mandat

Radimir Čačić ipak je uspio izboriti ulazak u Sabor, njegovi Reformisti osviojili su jedan mandat, i to u njegovoj III. izbornoj jedinici. 

Čačić, bivši ministar u dvije hrvatske vlade, bivši predsjednik Hrvatske narodne stranke - liberalnih demokrata te nesuđeni i isto tako bivši 'pokretač' ekonomskih promjena nakon dolaska Kukuriku koalicije u Banske dvore. 

Odlika po kojoj ga javnost pamti je njegova bahatost koja se nakon dolaska Zorana Milanovića na mjesto premijera objelodanila isticanjem pozicije u Vladi. Riječ je o funkciji potpredsjednika Vlade RH, tituli kojoj je Čačić bez kompleksa dodao prefiks 'prvi'. Javnost je to nekako prihvatila no ubrzo nakon prvih pojavljivanja kao prvog potpredsjednika Vlade postalo je jasno da je Čačićev fitilj kratak. 

Za vratom mu je stajala i nepravomoćna presuda zbog prometne nesreće koju je u siječnju 2010. izazvao u Mađarskoj. U nesreći je poginulo dvoje ljudi, a Čačić je 29. lipnja 2012. na sudu u Kapošvaru nepravomoćno osuđen na 22 mjeseca uvjetno s rokom kušnje od tri godine. U studenom 2011. presuda je postala pravomoćna, no morao je odslužiti pola kazne prije puštanja na uvjetnu slobodu. Objavom presude Čačić je istog dana dao ostavku na mjesto ministra gospodarstva i prvog potpredsjednika Vlade. Zamijenio ga je tadašnji stranački kolega Ivan Vrdoljak, a na mjestu prvog potpredsjednika današnja šefica HNS-a Vesna Pusić. 

Sljedećih pola godine nije imao značajnijih političkih istupa te je u tišini čekao odsluženje zatvorske kazne. U lipnju 2013. Čačić se javio na služenje kazne u zatvor u Remetincu te je ubrzo preseljen u zatvor u Valturi kod Pule. Slobodno vrijeme u zatvoru koristio je za igranje golfa što su neki smatrali uživanjem privilegija. 

Duško Marušić/Pixsell

Vikende na slobodi je koristio za sastanke s istomišljenicima iz HNS-a i planiranje strategije za povratak u vrh stranke. Kap koja je prelila čašu bio je sastanak s Milanom Bandićem na kojem je dogovarao strategiju za sljedeće parlamentarne izbore. Počela su govorkanja o njegovom izbacivanju iz HNS-a. U siječnju 2014. stranačka šefica Vesna Pusić u izjavila je kako ''ljudima u stranci nelagodu stvaraju informacije da će Čačić 'pomesti stranku kad se vrati'  iz zatvora'' te dodala da se s njim nije čula od kada je počeo služiti kaznu. 15. siječnja 2014. Predsjedništvo HNS-a jednoglasno je odlučilo Čačića isključiti iz članstva. 

- Podloga za takvu odluku i formalni  temelji za takvu odluku nalaze se u statutu HNS-a i pravilniku o članstvu, a meritorni razlozi nalaze se u činjenici da u zadnjih 10 mjeseci otkada je otišao na odsluženje zatvorske kazne, intenzivirao je komunikaciju u javnosti koja je išla direktno na destabiliziranje stranke, naročito na sjeverozapadu zemlje, neovlašteno je sazivao sastanke i stranačke dužnosnike - izjavila je tada Vesna Pusić. 

Međutim, i prije izbacivanja predsjedništvo HNS-a Međimurske županije je jednoglasno podržalo Radimira Čačića. To je bilo suprotno zahtjevu predsjednice HNS-a Vesne Pusić, koja je zatražila da se ovaj ogranak ne miješa u odluke vrha. Na Čačićevu stranu javno je istupila Natalija Martinčević, koja je isticala da je odluka vrha HNS-a o izbacivanju Čačića nestatutarna. Uz njezinu podršku dva mjeseca kasnije osnovao je Narodnu stranku - reformiste, odnosno udrugu koja je postala stranka. 

Davor Višnjić/Pixsell

Na Osnivačkom saboru Narodne stranke - reformisti 28. rujna 2014. pojavio se tadašnji predsjednik Ivo Josipović, bivša premijerka Jadranka Kosor, izaslanica Milana Bandića Jelena Pavičić-Vukičević te predstavnici diplomatskog zbora u Hrvatskoj. 

Čačić će sada ipak ući u Sabor, ali bez ikakve mogućnosti odlučivanja.