Čelnici EU-a službeno objavili: Hrvatska će biti 28. članica EU

U ime 27 zemalja članica, u ime 27 šefova država ili vlada, imam čast prenijeti vam dobru vijest da će Hrvatska postati 28. zemlja članica Europske unije. To ne bi bilo moguće bez naporna rada hrvatske vlade, naroda i bez vašega osobnoga vodstva - rekao je predsjednik Europskoga vijeća Herman van Rompuy obraćajući se u petak pred novinarima u Bruxellesu premijerki Jadranki Kosor, u nazočnosti predsjednika Europske komisije Josea Manuela Duraa Barrosa i mađarskoga premijera Viktora Orbana. Prethodno su šefovi država ili vlada EU 27, okupljeni na sastanku Europskoga vijeća u Bruxellesu, pozvali Vijeće EU da do kraja ovoga mjeseca zaključi pristupne pregovore s Hrvatskom i u preostalim četirima poglavljima.

U zaključku EV o Hrvatskoj doslovce piše:

"EV pohvaljuje Hrvatsku za njezine žestoke napore koji su omogućili da pristupni pregovori dosegnu konačnu mijenu. Provjera preostalih pregovaračkih poglavlja u Vijeću, koja je u tijeku, provodi se uz puno poštivanje stroge uvjetovanosti i u skladu s pregovaračkim okvirom. U svjetlu učinjena napretka i pozitivne ocjene Europske komisije, EV je pozvao Vijeće da donese sve nužne odluke za zaključenje pristupnih pregovora s Hrvatskom do kraja lipnja 2011. na temelju nacrta zajedničkih stajališta koji je nedavno predstavio EK (u njemu se kao datum ulaska Hrvatske u EU navodi 1. srpnja 2013., op. a.), s namjerom potpisivanja pristupnoga ugovora prije kraja ove godine."

Slijedi dodatak koji se odnosi na motrenje kako Hrvatska ispunjava preuzete obveze do ulaska u članstvo. Zahtjev Nizozemske da se u njemu izričito navedu kojim bi se kaznama Hrvatsku kaznilo ne bude li ih ispunjavala - Nizozemci su predlagali odgodu ulaska u članstvo do godine dana, čemu su se EK i niz zemalja članica žestoko usprotivili jer bi se time dovelo u pitanje vjerodostojnost pristupnoga postupka - nije prošao:

"Hrvatska mora nastaviti svoje preobrazbene napore jednakom živahnošću, posebice glede pravosuđa i temeljnih prava, kako bi od dana ulaska mogla posve preuzeti obveze članstva. Motrenje tih preobrazbenih napora do ulaska pružit će nužno uvjerenje Hrvatskoj i sadašnjim državama članicama. Vijeće, djelujući kvalificiranom većinom na prijedlog EK, može poduzeti prikladne mjere", piše u zaključku.

- Stojimo na rubu povijesnoga trenutka za Hrvatsku i za zapadni Balkan u cjelini, a također i za EU. Danas su šefovi država ili vlada prepoznali kakvoću rada i napredak Hrvatske tijekom niza godina - rekao je Barroso. Dodao je da "pristupanje Hrvatske treba biti primjer ostalim zemljama zapadnoga Balkana, jer ako zemlja ispuni stroge uvjete, i EU će poštovati svoje obveze prema Solunskoj agendi. To je također znatan doprinos miru, pomirenju i postojanosti na zapadnome Balkanu".

- Radujem se što ću još tijekom mandata ove Europske komisije pozdraviti europskoga povjerenika iz Hrvatske - zaključio je Barroso.

- Čestitam jer ni u jednome trenutku niste odustali, iako se u nekim trenucima činilo bezizlaznim. Mogu samo reći da smo mi Mađari vrlo sretni - kratak je bio Orban.

Posljednja međuvladina pristupna konferencija, na kojoj će se zaključiti preostala četiri poglavlja, neslužbeno je najavljena za posljednji dan mađarskoga predsjedanja - četvrtak 30. lipnja u 17 sati. Potom će poljskome Predsjedništvu EU trebati najmanje četiri mjeseca da pripremi i prevede pristupni ugovor s Hrvatskom na sva 24 službena jezika EU - 23 sadašnja i budući hrvatski.

U međuvremenu će Europski parlament nacrt pristupnoga ugovora u rujnu raspraviti na mjerodavnim odborima, a u rujnu ga odobriti na plenarnoj sjednici - očekuje se ogromnom većinom glasova jer će ‘za’ glasovati zastupnici svih velikih stranaka, uz protivljenje pojedinih zastupnika krajnje ljevice i krajnje desnice, te uz moguću suzdržanost pokojega zastupnika Zelenih.

- Time ćemo poslati jasan znak zastupnicima u nacionalnim parlamentima da bez odugovlačenja ratificiraju pristupni ugovor - rekao je EP-ov izvjestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda.

Poljsko predsjedništvo nije još objavilo kada bi se pristupni ugovor potpisao: moguće je to učiniti krajem studenoga na posebnoj svečanosti u Varšavi ili 9. prosinca na neobično rano sazvanu posljednjemu summitu pod poljskim predsjedanjem, na kojemu bi glavna tema trebalo biti postizanje novoga zamaha u kretanju zemalja zapadnoga Balkana k EU. Izvor poljskoga Predsjedništva dao je na znanje da bi dan potpisivanja mogao ovisiti o datumu održavanja hrvatskih parlamentarnih izbora: naime, pristupni ugovor potpisao bi se tek po njihovu završetku.

Austrijski parlamentarci o završnici hrvatskih pregovora s EU

Hrvatska će od sredine 2013. biti članica EU-a“, rekao je austrijski potkancelar i ministra vanjskih poslova Michael Spindelegger u srijedu na sjednici Glavnog odbora za Europsku uniju austrijskog Parlamenta u Beču.

Govoreći o pregovaračkoj završnici Europske unije s Hrvatskom, Spindellegger je razložio mogući hodogram ulaska naše zemlje u Uniju, iz austrijskog kuta gledanja.

„Može se polaziti od toga da će pregovori biti zaključeni 30. lipnja, već u jesen ili do kraja godine moglo bi doći do potpisivanja ugovora i započeti se s ratifikacijskim procesom“, ustvrdio je austrijski potkancelar i čelnik Narodne stranke (ÖVP).

Osvrnuvši se na europske ambicije ostalih zemalja Zapadnog Balkana Spindelegger je rekao kako su Srbija, Crna Gora i Makedonija „na dobrom putu“.

Vanjskopolitički glasnogovornik ÖVP-a, bivši austrijski kancelar Wolfgang Schüssel je rekao kako ulazak Hrvatske u EU znači „zeleno svijetlo za cijelu regiju“. Izrazio je uvjerenje da će Balkanska regija biti zadovoljna tek kad će velike države s tog područja pripadati EU.

Šef Kluba zastupnika ÖVP-a Karlheinz Kopf je istakao veliki doprinos bivše austrijske ministrice vanjskih poslova Ursule Plassnik u hrvatskom približavanju EU.

Čelnik ultradesničarske Slobodarske stranke (FPÖ) Heinz - Christian Strache je zatražio da se nuklearka Krško kao tema uključi u pregovaračku završnicu EU s Hrvatskom.

Spindelegger mu je odgovorio da za to nema potrebe, jer je Hrvatska vlasnica samo polovice NE Krško, koje se nalazi u Sloveniji koja je članica EU, pa će stoga biti kao i sve ostale europske nuklearke podvrgnuto obveznom Unijinom „stres-testu“.