Veliki sam ljubitelj Formule 1. Ako se za koji sport može reći da ga prati imidž seksističkog i zatvorenog za žene onda je to svijet automobilizma, a naročito svijet Formule 1. Djevojke se pojavljuju samo kao ukrasi koji prate vozače. I gle, dogodi se prevrat. Od Velike nagrade Južne Koreje, koja je održana prije tjedan dana, na čelo tima Sauber dolazi Monisha Kalternborn, Austrijanka rođena u Indiji. Ušla je na velika vrata u svijet muškaraca i srušila sve mitove da je to izrazito macho sport.
Taj događaj, koji nekome možda i ne znači puno, potaknuo me da nešto napišem o temi koja se kod nas gotovo i ne spominje. Žene u poduzetništvu.
Prema statističkim podacima udjel žena u poduzetništvu u Hrvatskoj je cca 30% i to 23% u tvrtkama i oko 7% u obrtima. Dakle, malo i nedovoljno u odnosu na udjel žena u ukupnom stanovništvu. Uzroka tome ima više. Ja ću spomenuti dva koja mi padaju na pamet dok pišem ovaj tekst.
Negativna iskustva
Prvi je u kulturi našeg podneblja gdje žena poduzetnica nije baš omiljena u svijetu “velikih” muških igrača. Iz tog razloga često slušam poduzetnice kako se loše osjećaju na poslovnim sastancima na kojima ih muške kolege, s druge strane pregovaračkog stola, smatraju neznalicama te svojim postupcima i izjavama pokazuju nepoštovanje prema njima. Mnogi od njih podrugljivo se smiju, dodaju seksističke i "macho" komentare i uporno pokušavaju dokazati da su bolji, kvalitetniji i važniji. Na žalost dosta žena poduzetnica je imala takvo iskustvo.
Drugi uzrok je svakako predrasuda da je žena nositeljice obiteljskog života te da uz redovan rad mora držati, kao što naš narod kaže, tri kuta u kući. Dakle predrasuda da muškarac radi, a žena je eto tu negdje s djecom, kuha i radi da popuni kućni budžet. Da se opet malo vratim u svijet Formule 1. Vlasnik takmičenja Bernie Ecclestone misli da bi sve žene trebale biti odjevene u bijelo “kao i ostali kućanski aparati”. Eto toliko o ravnopravnosti žena u najskupljem sportu na svijetu, a možda ne samo u njemu.
A što se pokazuje u realnom grubom poduzetničkom miljeu? Sve analize ženskog vs. muškog poduzetništva pokazuju da je žena poduzetnica snažnija, obrazovanija, a ja tvrdim i uspješnija od muškaraca kad se upušta u poduzetničke vode.
Od kuda te tvrdnje?
Neosporno je da se kriza koja je zahvatila naše gospodarstvo odrazila na tvrtke i obrte koji su u vlasništvu žena ili su žene većinski vlasnici. Međutim iz naše i svjetske prakse pokazalo se da se poduzetnice lakše nose s krizom, da su racionalnije i da logičnije upravljaju tvrtkama u tim situacijama. Jedan psiholog je izrekao divnu konstataciju koja glasi: “Ako se muškarac i žena nađu u situaciji da gledaju prema prozoru tada će muškarac vidjeti prozor, a žena će gledati kroz prozor.” Što je time rečeno?
Muškarci vide problem ispred sebe i pokušavaju ga riješiti što prije i na prvi pogled razumnije, a žene vide problem dublje i logičnije s više analitike te su sukladno tome njihove odluke sporije ali racionalnije i kvalitetnije. Ja se priklanjam ovoj drugoj menadžerskoj tehnici jer donosi puno bolje rezultate.
Rezultati takvog, nazovimo”ženskog” gledanja na probleme u poslu je da su poduzetnice manje sklone rizičnom poslovanju, da su organiziranije te više uče na primjerima iz prakse. Uz to pohađaju daleko više specijalističkih seminara nego muške kolege. Ovakvo, odgovorno ponašanje poduzetnica omogućilo je da se tvrtke, koje su u vlasništvu žena ili ih vode žene, brže i lakše prilagode novonastaloj situaciji. Realnim sagledavanjem situacije te predviđanjem mogućih posljedica, što je izuzetna kvaliteta poduzetnica, pokrenute su reorganizacije tvrtki kojima je cilj bio smanjenje troškova poslovanja te povećanje konkurentnosti. Karakteristično je da je u tvrtkama gdje su žene vlasnice bilo manje otpuštanja i da su djelatnici aktivnije uključeni u operativno rješavanje problema. Pokazano je da su sposobne animirati sve zaposlenike, od sebe do posljednjeg zaposlenika, da se zadrži tržišna pozicija tvrtke u novonastalim uvjetima.
Poduzetnice stvaraju pozitivnu atmosferu u svom okruženju
Analizu uzroka takvog, pozitivnog ponašanja, prepustio bih drugim strukama. No sve gore navedeno temeljim na iskustvu iz Centra koje pokazuje da se prošle i ove godine većina poduzetnica obraćala sa zahtjevom da zajednički s našim savjetnicima pokrenu restrukturiranje tvrtki s ciljem smanjenja troškova poslovanja. Većina je imala osnovni zahtjev da se tijekom restrukturiranja zadrži što je veći mogući broj djelatnika čime su žene poduzetnice pokazale društveno odgovorno poslovanje.
Osim toga za potvrdu mojih tvrdnji potrebno je osvrnuti se oko sebe i vidjeti niz, u ovom gospodarskom trenutku uspješnih tvrtki koje vode žene. Samo neke od njih su Bernarda - madraci, izuzetno poznata kozmetička marka NiKEL osmišljena od Mirjane i Nike Brlečić, dizajnerski studio “Domus nobilis” koji vodi Mirjana Mikulec itd. Ima ih još i više ali, kao što je poznato, većinom se radi o samozatajnim i uvrlo uspješnim poduzetnicama. Stoga, razmislite o njihovom značaju i svakom prilikom ih podržite!
O autoru
Željko Kovač je direktor i vlasnik Centra za poduzetništvo Zagreb i u svojoj dugoj karijeri savjetovanja i rada na podizanju i usavršavanju poduzetničkih projekata ima preko 200 uspješno pokrenutih tvrtki i poduzetničkih projekata. Centar za poduzetništvo Zagreb osnovan je 1989. godine i jedna je od vodećih hrvatskih tvrtki usmjerenih na pružanje savjetničkih usluga u organizaciji i provođenju poslovnih modela institucija i tvrtki, pripreme financiranja poslovnih pothvata te provođenje obrazovanja poduzetnika i djelatnika državnih institucija.
