Smisao za humor najkorisniji je u napetim situacijama

Mnogi novopečeni menadžeri shvaćaju sami sebe daleko preozbiljno. Život je ozbiljan, život je svirep, a bez smisla za humor ubojit je. Menadžeri početnici moraju spoznati da ne smiju shvaćati sami sebe previše ozbiljno i moraju razviti smisao za humor. 

Jedna od razloga što mnogi od nas sebe shvaćaju preozbiljno jest neposrednost svijeta u kojem se krećemo. Naše svakodnevne aktivnosti važne su nam jer baš njih najbolje poznajemo. Zbog toga sve što se događa u uredu poprima veliku važnost u našem životu. Trebali bismo se truditi da svoj posao obavljamo što bolje možemo, no jednom kad smo sami u sebe sigurni da smo to učinili, ne bismo više o tome smjeli brinuti. Tu su ključne riječi sami u sebe sigurni. Većina nas sami smo sebi najstroži kritičari. 

Engleski pisac Horace Walpole rekao je: "Svijet je komedija za one koji misle, a tragedija za one koji osjećaju". Mnogo je lakše ne shvaćati samoga sebe preozbiljno ako imate smisla za humor. Gotovo svatko ima nekakav smisao za humor. No, kod nekih ljudi jače je razvijen nego kod drugih. Čak i ako smatrate da imate loš smisao za humor, možete ga poboljšati. 

Poticanje smijeha 

Osim što trebate razviti smisao za humor, kao menadžer, također, trebate izgraditi radno okruženje koje je zabavno i u kojem je smijeh dobrodošao. Ako im je na poslu zabavno i ugodno, vaši će zaposlenici biti redovitiji, marljiviji i produktivniji. Mnogo je različitih načina za poticanje smijeha na svom odjelu. Evo nekoliko prijedloga: 

Humor – ne sarkazam 

Biti na glasu kao osoba s trpkim smislom za humor prihvatljivo je; steći reputaciju uredskog klauna – to nije. Većina ljudi uočava razliku. Jedno je biti duhovit, sasvim je nešto drugo biti lakrdijaš. No, jedno upozorenje: Ako nikad u uredu niste rekli ništa duhovito, uvodite humor postepeno; u protivnome, ljudi bi se mogli početi pitati je li nešto u vodi. 

Mnogi ljudi sarkazam pogrešno smatraju duhovitošću; ponekad sarkazam može biti smiješan, no kod stalnog sarkazma javlja se dvostruki problem. Prvo, steći ćete reputaciju cinika, što nije poželjna osobina među rukovoditeljima. Drugo, sarkazam je obično smiješan na tuđi račun. Ne treba vam da ljudi misle kako vrebate gdje su drugi slabi ili osjetljivi. Također vam en treba da nekoga uvrijedite i tako si stvorite neprijatelja. Najbolje je da vaše duhovite primjedbe budu usmjerene prema vama samima ili neutralne. Ruganje samom sebi ili svojim vlastitim slabostima čini vas samokritičnim dosjetljivce, što ne vrijeđa nikoga. Razmjenjivanje uvreda s drugom osobom može biti zabavno, no tkao nešto nije za početnike, pa zato to treba izbjegavati. 

Humor – sredstvo za smanjivanje napetosti 

Smisao za humor najkorisniji je u grozničavim i napetim situacijama. Duhovita primjedba u pravome trenutku može smanjiti napetost. To se kao da ste otvorili parni ventil da pritisak može izaći. Zdravo je uočavati smiješnu stranu napetih situacija. Čak i kad izgleda neprikladno glasno izreći duhovitu primjedbu, razmišljanje o njoj moglo bi vam staviti osmjeh na lice i spasiti vas od migrene. 

Svakodnevno smo okruženi smiješnim situacijama, no potrebno je uvježbano oko da bismo ij primijetili. Kao što je i slučaj s lijepim stvarima svuda oko nas, ne tražimo ih, i možda ih nećemo ni prepoznati ni kad ih vidimo. S vježbom, međutim, počet ćete uviđati humor u zbivanjima svuda oko vas. Na kraju krajeva, postoji jedan uvjerljiv razlog zašto ne bismo ovaj život i sami sebe trebali shvaćati preozbiljno: Nitko od nas se ionako iz toga neće izvući živ.