Obavijesti

Pametna kuna

Komentari 0

Marljivost i dobra organizacija ključ su svakog uspjeha

Marljivost i dobra organizacija ključ su svakog uspjeha
4

Donosimo vam razgovor sa akademikom Zvonkom Kusićem, istaknutim stručnjakom, znanstvenikom i predsjednikom HAZU-a

Marljivost i dobra organizacija ključ su svakog uspjeha, a to potvrđuje i primjer našeg današnjeg sugovornika akademika Zvonka Kusića, 17. predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, profesora Zagrebačkog sveučilišta, bivšeg ravnatelja KB Sestre milosrdnice i dekana Medicinskog fakulteta s kojim s razgovarali u prostorima Akademije u Zagrebu. Tom prilikom razgovarali smo o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, značenju i važnosti obrazovanja, položaju mladih ljudi u Hrvatskoj te drugim zanimljivim i relevantnim temama. Saznajte više u nastavku.

Akademiće Kusić, za početak krenimo s jednim pitanjem koje, vjerujem, zanima mnoge. Kako vi, kao stručnjak i znanstvenik koji gotovo svakodnevno radi s mladima, ali i akademik vidite poziciju mladih u hrvatskom društvu? Najavili ste i djelovanje Akademije po tom pitanju?

Iako se sada - zbog loše ekonomske situacije u Republici Hrvatskoj i krize koja je djelomično globalnog karaktera, ali i dijelom uzrokovana našim djelovanjem – položaj mladih čini težak, moramo uzeti u obzir upravo činjenicu da se nalazimo u vremenima krize. Istina je kako trenutačna perspektiva mladih nije dobra jer su svi napori kratkoročno usmjereni u smjeru napretka i gospodarstva. Jedna od razlika između našeg tržišta i tržišta stranih, uspješnijih zemalja je u činjenici da to naše tržište treba tražiti mlade stručnjake i to ne samo deklarativno već i u zbilji poticati mlade. Na taj način mladi ljudi ne moraju tražiti i „izmišljati“ svoju poziciju unutar takvog tržišta već im je ona unaprijed već ponuđena. Zapamtite - bez mladih nema rasta i oporavka gospodarstva. Stoga i HAZU, ali i svi drugi faktori u društvu moraju svojom aktivnošću poduzeti i već poduzimaju sve što mogu kako bi se situacija promijenila nabolje. 

Koji je stav Akademije prema stanju društva općenito u Hrvatskoj? Što bi trebali biti strateški ciljevi jednog društva kao što je naše?

Obrazovanje je svakako jedno od njih. Akademija je s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta RH izradila smjernice za strategiju razvoja obrazovnog i istraživačkog sustava te je zaključak kako je, dugoročno gledano, obrazovanje mladih najvažnija stvar za jedno društvo. No ne samo važno za naše unutarnje prilike već to je također bitno jer će to osigurati našu poziciju i u globalnog svijetu. Ako se sustav dobro postavi, a intelektualni kapital je najvredniji kapital, on će osigurati našu poziciju u Europskoj uniji i globalnom svijetu. Pod obrazovanje mislim na na sve aspekte, od predškolskog pa do sveučilišnog obrazovanja. 

Drugi cilj je razvoj i očuvanje znanosti, umjetnosti i kulture. Na taj način štitimo naš kulturni i nacionalni identitet. Nacionalni identitet se čuva i štiti kulturom, a Akademija je angažirana i po tom pogledu. No, vratimo se još na obrazovanje – ono je neizmjerno važno jer ulaganjem u obrazovanje osiguravamo kompetencije mladih kako bi i mogli sudjelovati  i stvarati na poljima i poslovima koja možda danas nama nisu uopće poznata. Nije toliko bitno o kojem znanostima se radi, bilo da su društvene, humanističke, prirodoslovne, jezici  - moramo osigurati mladima kompetencije kako bi se mogli nositi s društvenim izazovima. Još jedan aspekt je cjeloživotno učenje gdje će mladi morati biti spremni čak i mijenjati zanimanja kako bi se prilagodili vremenu i prilikama na tržištu. Možemo očekivati i dolazak obrazovanih stručnjaka iz tzv. „trećih zemalja“ – što povlači pitanje kompeticije. 

Moramo uložiti sve što možemo kako bi se naše nove generacije što uspješnije nosile s tom novom paradigmom, novim vrijednostima, novim uvjetima gospodarstva. Načela demokracije i solidarnosti prema drugima moraju, naravno, biti sastavni djelovi svih tih procesa. Vratimo se na stanje u Hrvatskoj. U zadnjih 20-30 godina je došlo do urušavanja sustava vrednota te, da tako kažem, „stari autoriteti“ koji su oblikovali sustav vrednota, na neki način su gurnuti u pozadinu. Danas su zapravo javni mediji važni oblikovatelji sustava vrednota. Tu dolazimo do razvoja jednog tipa društva koje je potrošačko, gdje se više ne cijeni toliko ni rad ni odricanje i što u suštini nije dobro. Uporan, samozatajan i predan rad nije nešto što se ljudima danas prezentira kao primjer kojem bi trebali težiti. 

Kao stučnjak znanstvenik i nastavnik koji je prošao cijeli obrazovni sustav u RH i koji je imao prilike raditi i spoznati prilike u drugim obrazovnim sustavima diljem svijeta – gdje otprilike možemo smjestiti naš obrazovni sustav po pitanju kvalitete, gdje griješimo i gdje su naše prilike za napredak?

Jedan od ključnih problema je pozicija nastavnika i učitelja, koja je na vrlo niskoj razini u našem društvu. Dok takve stvari ne promjenimo vrlo teško da će se išta drugo promjeniti. Druga stvar je sam način obrazovanja, što znači da mladi ne smiju obrađivati i učiti samo činjenice već moraju biti kompetentni baratati sa tim znanjem. Ono što je u zadnje vrijeme donio razvoj tehnologija i interneta jest poznavanje činjenica i velikog broja informacija – no moramo biti svjesni da to nije znanje. Znanje, ono pravo znanje, je u pozadini i danas se barata s jednom površnom formom poznavanja činjenica.

Bitno je ne zanemariti osnovno školovanje koje je isto vrlo bitno i koje je kod nas zanemareno. Po nekim pokazateljima mi smo i u pismenosti i matematičkim znanjima vrlo loši. A ako ste loši u matematičkim znanjima u trenutku kada ulazimo u novo visokotehnološko doba – to ne može biti dobro. Naši budući naraštaji na taj način neće moći adekvatno sudjelovati u društvu budućnosti.  

Zadnja stvar koju bi istaknuo je možda i najvažnija – a to je odnos prema radu koji moramo mijenjati te uz njega aktivno promovirati i odgovornost u cijelom društvu.

Spomenuli ste odnos prema radu – možete li nam i na vlastitom primjeru ilustrirati kako to shvaćate u praksi? 

Odgovoriti ću vam ovako. U Americi je običaj na velikim znanstvenim kongresima imati tzv. „early morning session“ odnosno sastanak koji počinje u recimo 6 sati ujutro. Zašto to spominjem?  To najbolje ilustrira kako uspješni razmišljaju. Ne gubi se vrijeme na nebitne detalje i promovira se discipliniran i strpljiv rad koji u konačnici donosi uspjeh. Pogledajte uostalom sve uspješne i velike nacije – to su upravo njihove karakteristike. 

Mladi danas pred sobom imaju jednu tešku situaciju. Oni su često suočenisa situacijom u kojoj vide ljude koji se trude i rade te koji nisu odmah uspješni. S druge strane mediji su puni slika ljudi koji su prema današnjim standardima uspješni, no iza njih ne stoji trud i rad. Kakvu im to poruku šalje? Kako sad mladima objasniti da se treba ponašati na način koji je marljiv, odgovoran i sl.?

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – na koji način radite na otvaranju HAZU-a široj javnosti?

Akademija je ove godine već imala preko 100 znanstvenih okupljanja, znanstvenih vijeća, manifestacija i sl. U svim tim manifestacijama HAZU okuplja najkompetentnije stručnjake i znanstvenike iz svih područja i zapravo iz cijelog društva. Na tim manifestacijama se donose prijedlozi i zaključci koji su doneseni na temelju stručne, etičke i znanstvene evaluacije. Pokrivaju se svi aspekti jednog društva – od prometa, poljoprivrede, hrane, gospodarstva, pravosuđa, medicine itd. U svim tim područjima HAZU postavlja i donosi takve preporuke. Jedan od problema je što se naša djelatnost često u medijima vrlo loše ili gotovo nikako prezentira jer mediji djeluju na tržištu kojem naši zaključci često nisu zanimljivi.  Osim navedenog Akademija u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta RH radila na izradi smjernica strategije razvoja znanosti i obrazovanja što je i njezina najvažnija uloga. 

Dotakli smo se mladih, obrazovanja, društva općenito. Što za kraj ovog razgovora možete poručiti mladima? 

Ulaganje u sebe i ozbiljan rad – to je poruka za mlade. To nikada ne može biti štetno, i kao što sam rekao to su sve odlike najuspješnijih nacija današnjice. Za nas je to nešto teže postići te je to nešto ćemo trebamo težiti. Također, mladima bi poručio kako se mogu ugledati u sportaše i sport općenito kao jednu od najzdravijih disciplina. Bazično u sportu nema prevare, barem ne za prave sportaše. Osim talenta tu do izražaja dolaze upornost i rad te se radi o zdravom pristupu životu. Kaže se da je jednom jedan veliki prvak rekao „Što više treniram – to imam više sreće“. Svojim pristupom tvorite svoju sreću.

U jednu ruku bilo bi dobro da svi iz ove financijske i društvene krize izučemo lekciju. A lekcija je mobilizacija u smislu rada i obrazovanja, bez korištenja prečaca. Zapamtite, prepreke vas ne smiju zaustaviti.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 0
Najbolji domaći kolači bake Ane
10 SUPER RECEPTA

Najbolji domaći kolači bake Ane

Svi recepti spremaju se prema dugogodišnjim tradicijama te vas okusom i mirisom vraćaju u djetinjstvo. Među ovih deset slastica možete pronaći sve - od mirisnih medenjaka do kremastih šaum rola
Ako nećemo imati više od korice kruha, i nju ćemo podijeliti, samo da djeca ostanu zajedno
PUNA KUĆA

Ako nećemo imati više od korice kruha, i nju ćemo podijeliti, samo da djeca ostanu zajedno

Ivana i Mario posvojili su petero djece, a sve kako bi biološka braća mogla ostati i odrasti zajedno, jer kako kažu: 'Nije humano razdvajati djecu koja su već prošla toliko toga u svojemu malom životu'
Bilić: Krovinović nije vođa, a ako Dinamo ima 22 podjednaka igrača, to znači da ne valjaju...
BIVŠI IZBORNIK O HNL-U

Bilić: Krovinović nije vođa, a ako Dinamo ima 22 podjednaka igrača, to znači da ne valjaju...

Smiješno mi je kad kažu da Livaja nije špica. A kako nije? On je sve, i devetka i desetka. Uprava mora pomoći Gattusu, a neće pomoći s 'ajmo Bijeli', nego pojačanjima, kaže Slaven Bilić