Još ne govore, ali dobro znaju što žele i to pokazuju mimikom

Komunikacija djeteta s okolinom ne započinje prvom riječju. Smatra se da počinje već rođenjem, tj. prvim plačem. Mnogi smatraju čak i da komunikacija započinje i prije rođenja, dok dijete osjeća majčino disanje, pokrete, otkucaje srca i dodir te reagira na vanjske podražaje. Odgojiteljica iz DV Vjeverica, Martina Jelić, koja trenutačno radi s najmlađom jasličkom skupinom, kaže kako dojenče komunicira s roditeljima kako bi zadovoljilo svoje potrebe i razvilo privrženost, a to radi kroz hranjenje, masažu, nošenje, maženje… 

Razvoj privrženosti u najranijoj dobi vrlo je važan u izgradnji svih kasnijih odnosa. Istraživanja su pokazala da ako roditelj komunicira s djetetom i odgovara  na njegove neverbalne signale te zadovoljava njegove potrebe, dijete stvara pozitivnu sliku o svijetu, stječe iskustvo da je svijet pouzdan i da je vrijedno ljubavi. Ta pozitivna iskustva utječu na djetetovu sposobnost prihvaćanja drugih, samopoštovanje i stvaranje pozitivne slike o sebi.

Davor Puklavec/Pixsell

- Komunikacija je složen i trajan proces koji, uz verbalne komponente, sadrži i mnogo neverbalnih kao što su: ekspresija lica, stav tijela, pogled, geste, mimika, glas, plač… One su vrlo značajne u proučavanju komunikacije predškolskog djeteta. Komunikolozi i drugi stručnjaci slažu se da je neverbalna komunikacija važnija od verbalne. Najčešći oblici neverbalne komunikacije su pokreti te izrazi lica i očiju. Izraz lica je osnovni kanal izražavanja emocija. Na taj način dijete prenosi svoje osjećaje i samo jedan pogled na njegovo lice reći će nam je li tužno, sretno, ljuto ili uplašeno - objašnjava odgojiteljica Jelić. 

Mala djeca upotrebljavaju cijelo tijelo kako bi iskomunicirala zahtjeve i poruke te postigla cilj. Pokretima izražavaju ono što ne mogu reći. Plač je prvi oblik komunikacije i najprirodniji način kojim će dijete izraziti svoje  nezadovoljstvo i tugu.

- Još jedan oblik neverbalne komunikacije su geste koje dijete koristi  prije govora kako bi lakše prenijelo poruku ili dobilo što želi. Gestama dijete uči komunicirati, a uredan razvoj gesta jedan je od osnovnih pokazatelja urednoga govorno-jezičnog razvoja. Sposobnost djeteta da komunicira gestama u ranijoj dobi povezan je ranim razvojem govora, odnosno djeca koja u ranijoj dobi više gestikuliraju imaju i širi vokabular kad počnu s govorom - kaže Jelić. 

Mlađa djeca najčešće koriste neverbalnu komunikacije jer još nisu dobro ovladali jezikom. Neverbalne komunikacijske vještine, ističe, utječu i na odgojno-obrazovna postignuća i socijalnu kompetentnost. 

- Dijete koje uspješno komunicira bolje se prilagođava novim situacijama te lakše razvija i održava pozitivne odnose. Razumijevanje njegove neverbalne komunikacije pomaže mu da razvije samopouzdanje, da bude omiljeno te da se nauči suočavati s potrebama i problemima drugih - objašnjava Jelić. 

Dreamstime

Ističe i kako bi roditelji iz tih razloga trebali biti usmjereni na neverbalnu komunikaciju djece. Trebaju odgovarati na svaki njihov pokušaj komunikacije, poticati ih imitacijom, koristiti pokrete i riječi te geste koje dijete može lako imitirati (pljeskanje, mahanje, otvaranje dlanova...). 

U komunikaciji uvijek treba koristiti pozitivan govor tijela

Sve što radimo s djetetom je oblik komuniciranja, i to ne samo izgovorene riječi, nego i boja glasa, stav tijela, dodir, pogled, ekspresija lica... Svime time odašiljemo snažne poruke djetetu koje mu govore koliko ga poštujemo i uvažavamo. Najvažnije pravilo dobrog komuniciranja je slušanje i poticanje djeteta da govori o svojim osjećajima, a time mu dajemo do znanja da nam je važno i da nam se može povjeriti. Način na koji mi komuniciramo s njima je model po kojem djeca uče komunikaciju s drugima. 

Rječnik za razumijevanje djece jasličke dobi promatranjem stava tijela