'Ja branim interese Hrvatske, a to ne mogu sjedeći u HNB-u...'

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić bio je gost u studiju 24sata.

Kako se Agrokor mogao dovesti u tu situaciju i treba li država pomoći?

- Ta je tvrtka došla u probleme zbog velike zaduženosti. U velikoj mjeri Agrokor se financirao na dug, a ne na kapital. Sad su došli u situaciji kada dug treba rješavati. Te poteškoće se u takvim kompanijama mogu razriješiti. Treba li se država u to uključiti, rekao bih da je preferirano rješenje to da se tako nešto dogodi u privatnom sektoru. Mislim da će to biti odluka Vlade, ovisno o razvoju situacije.

Ima li Vlada instrumente kojima može pomoći?

- Preferirano rješenje je u privatnom sektoru, ali država uvijek ima mogućnost intervencije.

Što se tiče našeg bankarskog sektora, Vujčić kaže da za cijeli sustav, zbog Agrokora, ne postoji značajna opasnost. 

- Jednokratni šok koji bi se mogao dogoditi nije značajan no prihodi dijela banaka mogli bi se smanjiti što bi moglo dovesti do potrebe za dokapitalizacijom ili promjenom poslovnog modela.

Govoreći o rastu BDP-a, Vujčić je naglasio da nas ni u idućim godinama ne očekuje rast od četiri posto.

- Rast će biti blag, mogao bi ostati na ovim razinama, ali recesija nam ne prijeti.  Naš problem je niska stopa aktivnosti radno sposobnog stanovništva. Imamo sve manje ljudi koji rade, plaćaju poreze...oni moraju uzdržavati sve veći broj stanovnika koji ne radi i ne plaća poreze.

Vujčić kaže kako je u provođenju reformi problem što uvijek postoji određena skupina ljudi kojima to ne odgovara i koja onda organizira otpor reformama. Njegova preporuka je da se o reformama puno ne priča nego da se jednostavno naprave. 

- U politici nekad treba i riskirati. Ako pokažete da ste napravili zemlju boljom za većinu građana, oni će vam to vratiti na izborima. 

Koliki je problem nepovjerenje ljudi u politiku? 

- To je velik problem. Povjerenje je na niskoj razini i onda je još teže provesti reforme. Bitno je da se barem neke osnovne stvari, osnovni vrijednosni sustavi uspostave u zemlji.

Kad bi građani trebali osjetiti oporavak gospodarstva? 

- Građani to već osjećaju na dva načina. Prvi je da plaće rastu, a u 2015. i 2016. imali smo pad cijena, prvenstveno energije i hrane. Ove godine cijene hrane i energije blago će narasti, ali to neće narušiti standard stanovništva jer plaće rastu i, što je još važnije, raste i zaposlenost. Kamatne stope na kredite u ovoj godini bi i dalje trebale padati jer banke imaju viška likvidnosti. Banke imaju prostora i za smanjivanje marži.

Prijeti li opasnost da će se dignuti kamate na kredite? Može li Euribor toliko porasti?

- Još sam prošle godine upozoravao na mogućnost rasta kamata. Banke bi trebale nuditi fiksiranje kamatnih stopa na dulje razdoblje. To je nešto skuplje, ali vas rješava kamatnog rizika u budućnosti. Nacionalna referentna stopa, kunska, je manje osjetljiva na porast Euribora, ali i na nju će utjecati. Ne vjerujem da će u 2017. i 2018. godini Euribor toliko rasti da bi nacionalnu referentnu stopu mogao toliko dići. 

Što bi značilo slabljenje kune? Je li to dobra ideja?

- Nije. Većina kredita vezana je uz euro. Bilo koja deprecijacija tj. slabljenje tečaja kune prema euru povećava dug. Koliko god da slabi kuna, povećava se dug. To smo najbolje naučili na slučaju švicarskog franka. To bi toliko povećalo dug u hrvatskoj da bi nas vratilo u recesiju, a ne bi pomoglo našem gospodarstvu. U ovom trenutku ne dopuštamo ni jačanje kune jer imamo suficit prema inozemstvu. Otkupili smo 900 milijuna eura od banaka kako bi spriječili jačanje kune. 

Govoreći o kritiziranju politike stabilne kune koja, prema mišljenju nekih, smeta izvozu, Vujčić kaže da to ne stoji jer je nakon ulaska u EU hrvatski izvoz porastao. Ključni problem, prema njegovom mišljenju, bio je što nismo imali pristup tržištu od 500 milijuna ljudi. 

- Uvoz je pao, izvoz je porastao, manipulacije tečajem ne pomažu. Da je devalvacija dobra, Grčka bi bila prvak u izvozu, a nisu nikad uspjeli postati izvozna sila. Ako vi ne dignete produktivnost, nikakvo manipuliranje tečajem vam neće poboljšati izvoz. 

Bili ste prozivani za rastrošnost na putovanjima, što se pridonijeli Hrvatskoj na tim putovanjima?

- Samo ove godine imao sam 27 sastanaka s investitorima u Kitzbühelu, nakon toga sam išao na sastanak u Baselu gdje imam ured. Održao sam prezentaciju za investitori u Londonu i bio sam na tzv. Road Showu, prodaji obveznica s Ministarstvom financija. To je posao, a sudjelovanje na sastancima moje su dužnosti. U području kojem se ja bavim, 80 posto financijske regulative ne radi se u Hrvatskoj nego na tim sastancima u inozemstvu. Ja tamo moram braniti interese Hrvatske. Ne mogu reći na koje načine, ali samo neke stvari koje su donesene bi Hrvatskoj mogli uštedjeti ne milijune nego stotine milijardi kuna u budućnosti. To se ne može napraviti sjedeći u HNB-a, morate putovati. Ja prihvaćam četvrtinu poziva i mogu vam dati programe skupova na kojima sam bio govornik. Kad bi zbrojili troškove putovanja, oni su 0,1 posto dobiti koje smo mi uplatili u proračun. 

Vujčić dodaje kako ne smatra da je u bilo kakvom sukobu interesa:

- Išao sam na putni nalog, obaviti posao koji je u interesu Republike Hrvatske. Trošak je mogao pokriti HNB, ali uobičajeno je da organizatori pokrivaju troškove. Ne vidim razlog da se od toga radi problem. 

Znate li kako se dalje razvija situacija s Frankom?

- Ministar financija je taj koji bi trebao o tome govoriti. U tijeku su dva procesa. Vode se razgovori s bankama o mogućem rješenju problema. 

Planirate li ostati još jedan mandat na čelu HNB-a?

- Ne lobiram kod nikoga, nisam nikad ni lobirao za svoje funkcije. Svaki put su me pozvali i pitali bi li htio raditi. Ako je netko zadovoljan s onim kako radim posao, možda će me tražiti da ostanem, a možda i neće. To ćemo vidjeti sljedeće godine...S revizijom HNB-a nemam problema, ali treba biti oprezan jer bitno je kako se ta revizija provodi. 

Vidite li se u politici?

- Ja sam profesionalac. Nisam nikad bio povezan s politikom. Volio bih se profesionalno baviti svojim poslom, a ne ići u politiku. Jednom sam dobio poziv iz HSLS-a, dva puta iz HDZ-a, jednom iz SDP-a.

Razgovor pogledajte na Facebook stranici 24sata, internetskom portalu 24sata i našem YouTube kanalu.