Vojvođanski Hrvati žele početi primjenu zajamčenog mandata

Vojvođanski Hrvati žele primjenu zajamčenog mandata u parlamentu Srbije koji je predviđen međudržavnim sporazumom i omogućio bi im sudjelovanje u političkom odlučivanju, rekli su njihovi predstavnici u petak u Zagrebu u razgovoru sa šefom hrvatske diplomacije Mirom Kovačem koji vjeruje da će se to i ostvariti.  

Međudržavni sporazum potpisan prije 12 godina i ratificiran u parlamentima Hrvatske i Srbije predviđa da hrvatska manjina bude zastupljena u Narodnoj skupštini. No Srbija trenutačno ima prirodni prag, odnosno sniženi cenzus za ulazak u parlament, rekao je Slaven Bačić, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Republike Srbije.

 "To je praktički nemoguće za sve manjine osim za dvije najbrojnije", rekao je nakon sastanka Bačić koji zastupa gotovo 58.000 Hrvata u Republici Srbiji. 

Zajamčeni mandat Hrvatima bi omogućio da budu sudionici u političkom odlučivanju, jer su parlamentarnom zastupniku otvorena vrata svih ministarstava, dok to nije slučaj ako ste samo predsjednik manjinskog vijeća, objasnio je.

Zato nam je nužno "osigurano sudjelovanje" u parlamentu, rekao je te naglasio da se "Srbija na to i obvezala prije 12 godina".

U izjavi novinarima i Kovač i njegovi gosti izrazili su uvjerenje da će srpska država u skoroj budućnosti i primijeniti taj sporazum tako što će osigurati hrvatskog zastupnika u Narodnoj skupštini na temelju tog sporazuma. 

"Osobno želim da naši Hrvati budu zadovoljni u Srbiji kao što su trenutačno u Srbiji zadovoljni Mađari", rekao je Kovač. 

Podsjetio je da je mađarski premijer Viktor Orban pohvalio za posjeta Srbiji odnos srpskih vlasti prema Mađarima.

"Želio bih da kada dođe predstavnik hrvatske vlade da jednako tako može pohvaliti odnos srpskih vlasti prema Hrvatima", rekao je Kovač.   

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov rekao je da su današnjim posjetom "prvi put primljeni kod predstavnika novih vlasti" Republike Hrvatske. 

Posjet je organiziran u trenutku kad su parlamentarni izbori u Srbiji pred vratima (24. travnja) i u vrijeme kada Srbija otvara poglavlje 23 o Pravosuđu s Europskom unijom. 

Primjena zakona o hrvatskoj manjini je uz suradnju s Haškim sudom i zahtjevom Srbiji da ukine zakon o univerzalnoj nadležnosti jedan od tri uvjeta Hrvatske za otvaranje Poglavlja 23 o pravosuđu između Srbije i EU. 

"Hoćemo da neposredno s predstavnicima vlasti iskažemo naša stajalište o problemima s kojima se suočavamo", rekao je Žigmanov.

Želimo da "Hrvatska bude od pomoći" i kada se bude formirala nova vlast u Republici Srbiji "želimo biti konstruktivan" činitelj u međudržavnim odnosima, dodao je.

Žigmanov je izrazio nadu u skori prijem kod premijera Hrvatske i ostalih predstavnika državnih vlasti. 

Kovač je ponovio u izjavi za novinare da Hrvatska sa Srbijom želi partnerske, prijateljske odnose poput Njemačke i Francuske. 

Susret je održan dan nakon što je u hrvatsku javnost uzburkao non-paper iz kojeg je vidljivo da Europska komisija smatra da pitanje srbijanskog zakona o univerzalnoj jurisdikciji za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije ne treba biti uvjet za otvaranje pregovora u poglavlju 23 Pravosuđe i temeljna prava. Na novinarsko pitanje je li vidio popis s navodnih 300 hrvatskih državljana koje Srbija želi procesuirati Kovač je odgovorio niječno.

Ponovio je svoje stajalište da Srbija ne može biti sudac i policajac za prostor bivše Jugoslavije.

"Apsurdno je i perverzno da se država iz koje su krenuli planovi za ratove" na prostoru bivše Jugoslavije, "na kraju ponaša i kao policajac i kao sudac" To nema veze sa zdravom pameću", rekao je.

Uvjeren je kako će Hrvatska u suradnji s kolegama iz Srbije to uspjeti riješiti u procesu približavanja Srbije EU.