Utopija je zamisao o idealnom društvu. Nastaju zbog nezadovoljstva stanjem društva. U povijesti je bilo više pokušaja stvaranja takvih zajednica. Nažalost, većinom su propale
Većinom propali: Pet pokušaja stvaranja idealnog društva
Utopija je zamisao o idealnom društvu. Nastaju zbog nezadovoljstva stanjem društva. U povijesti je bilo više pokušaja stvaranja takvih zajednica. Nažalost, većinom su propale
Idealno zamišljen grad
Palmanova, grad u sjevernoj Italiji koji je danas sinonim za šoping, je izgrađena u 16. stoljeću kao tvrđava koja je trebala izraziti ideale društvene harmonije. Palmanova je izgrađena 7. listopada 1593. kao dio obrane Mletačke Republike od Otomanskog Carstva. Bila je idealno zamišljen grad u skladu sa najvišim ciljevima humanističke renesansne misli. Projektanti su je zamislili kao samodrživo naselje u koje će se naseliti poljoprivrednici i trgovci. Pored idealno zamišljenog prostora nitko se nije htio preseliti u Palmanovu. Zato je Mletačka Republika bila prisiljena 1622. dati besplatno zemljište i oprost kriminalcima da se nasele u Palmanovi. Grad je i dalje ostao beživotan i posjećuju ga uglavnom istraživači renesansne arhitekture i profesionalni vojnici koji se bave čuvanjem granice.
Pjesnici htjeli stvoriti zajednicu u kojoj su svi jednaki
Engleski pjesnici Samuel Taylor Coleridge i Robert Southey su se upoznali 1794. godine na Oxfordu. Zajedničkim su snagama stvorili "Pantisokraciju", zajednicu koja se temelji na jednakosti. Zajednica je trebala biti imati vladu u kojoj bi svi jednako vladali. Zajednicu su planirali napraviti na uvali rijeke Susquehanna u SAD-u. Southey je postao sumnjičav prema ideji da zajednica bude u SAD-u pa su je predlagao da ju presele u Wales. Na kraju se nisu mogli dogovoriti oko lokacije pa je projekt propao. Pisci su predlagali stvaranje zajednice u kojoj bi obrazovani ljudi davali sve za opće dobro. Vjerovali su i da bi svatko u zajednici trebao raditi najviše dva ili tri sata dnevno. Coleridge je vjerovao kako se taj eksperiment, ako bi bio uspješan, mogao proširiti i na druge dijelove zemlje.
Dao veća prava radnicima
New Lanark je naselje na jugu Škotske. Osnovao ga je 1786. David Dale kao radničko naselje za predenje pamuka. Njegov zet filantrop i reformator Robert Owen je od naselja napravio uspješnu tvornicu. Dao je izgraditi branu koja je vodom snabdjevala vodnicu u tvornici, stambene zgrade za radnike, prvu javnu školu u Britaniji. Owen je uspio dokazati kako nije potrebno izrabljivati radnike da tvornica bude uspješna i snažno je utjecao na mnoge državnike i reformatore koji su posjetili tvornicu i posvjedočili njezinoj uređenosti i čistoći, kao i zadovoljnim radnicima. Humanijim pristupom radnicima Owen je napravio prekretnicu u društvenoj i industrijskoj povijesti.
"Osnovno zlo je nejednakost ljudi"
Ikarija je otok na istočnom dijelu Egejskog mora i prema grčkoj mitologiji bio je otok Ikara, prvog čovjeka koji je pokušao letjeti. Étienne Cabet, francuski filozof stvorio je ideju o pokretu Ikarije. Razvio je teoriju prema kojoj je svaki čovjek po prirodi predodređen da bude sretan, a sreću nije dosad ostvario zbog grešaka i neznanja u organizaciji društvenog poretka. Vjerovao je kako je osnovno zlo društvena nejednakost. Predlagao je da Ikarija bude zajednička. Poljoprivredna proizvodnja bi se organizirala u okviru komuna koje bi sačinjavalo nekoliko sela. Za cijelu zemlju postojao bi jedinstveni plan proizvodnje. Osnova privrede bi bila industrija. Cabet je smatrao da ne postoji razlika između umnog i fizičkog rada. Predlagao je da radni dan ljeti traje sedam sati, a zimi šest. Dječji rad je zabranjen. Svi stanovnici Ikarije bi dobivali jednaku količinu hrane, odjeće i ostalih sredstava. Zemlja bi bila podijeljena na provincije, a one na komune. Vladao bi narod preko narodne skupštine. Izbori bi bili svake godine,a pravo glasa bi imali samo muškarci.
Svi dobivaju jednaku plaću
U Španjolskoj u gradu Marinaleda ljudi možda i žive u utopiji. Gradić ima 2748 ljudi, a nezaposlenosti gotovo nema. Svi rade na poljima, dobivaju jednaku plaću i imaju kuću jednake veličine. Nema kriminala pa grad nema ni policiju. Grad od 1979. godine vodi Juan Manuel Sánchez Gordillo. Nazivaju ga Robinom Hoodom jer otima bogatima, a daje sirotinji. On sam kaže da mu je uzor Che Guevara. Nakon smrti diktatora Franca, Sánchez Gordillo je preimenovao ulice u gradu i poveo stanovnike u borbu za zemlju. Naime, grad je bio okružen poljoprivrednim zemljištima čiju su vlasnici bogataši. Građani su zauzeli neiskorišteno imanje bogataša iz Madrida. Više puta je intervenirala policija, a na gradonačelnika i ljude su radili razne pritiske, no stanovnici Marinaleda nisu popustili. Na kraju im je vlada dala to zemljište, a vlasnika su obeštetili. Nakon toga su na tim poljima počeli uzgajati mahunarke, artičoke, masline, paprike. Također imaju i tvornicu. Rade od rujna do lipnja jer preko ljeta nema sadnje. No stanovnici kažu kako dijele i dobro i zlo te kako, ako nema zarade, to vrijeme rade besplatno. Sánchez Gordillo i još četvero ljudi 2013. godine osuđeni su na sedam mjeseci zatvora. Okupirali su neiskorišteno zemljište koje pripada vojsci jer su htjeli da se i ono preda poljoprivrednicima na korištenje.