Švicarci glasaju o osnovnom prihodu za svakog građanina

Švicarska u nedjelju provodi glasanje o radikalnom prijedlogu kojim bi se osiguralo da svi državljani bezuvjetno imaju dovoljno sredstava za život.  

Glasači će odgovarati na referendumsko pitanje žele li da svi švicarski državljani, uključujući i strance koji žive u toj zemlji najmanje pet godina, primaju bezuvjetni osnovni prihod (UBI).

Zagovornici tog prijedloga kažu da bi takav prihod pomogao u borbi protiv siromaštva i nejednakosti u svijetu u kojemu je sve teže naći dobar posao i stalnu zaradu.

Ideja je u najmanju ruku kontroverzna. Švicarska vlada i gotovo sve političke stranke pozvale su glasače da inicijativu odbiju, a taj je savjet sklono slijediti 71 posto Švicaraca, pokazuju najnovije ankete.

Kritičari odbacuju inicijativu kao "marksistički san", upozoravajući na vrtoglave troškove i na masovna napuštanja poslova što bi naštetilo gospodarstvu.

"Ako ljudima plaćate da ništa ne rade, neće ništa ni raditi", rekao je za AFP Charles Wyplosz, profesor ekonomije zaposlen na ženevskome institutu.   

Zagovornici ideje odbijaju takav način razmišljanja argumentirajući da je u naravi ljudi da žele biti produktivni a osnovni prihod jednostavno bi osigurao više elastičnosti u izboru aktivnosti koju smatraju najvrednijima.

"Već stoljećima to se smatra utopijom, ali danas ne samo da je to moguće nego je i nužno", kazao je Ralph Kundig, jedan od voditelja kampanje.

Iznos osnovnog prihoda koji bi bio isplaćivan tek treba biti određen, a građanske skupine  koje stoje u pozadini te inicijative predlažu da se svakoj odrasloj osobi na mjesec isplaćuje svota od 2500 švicarskih franaka (2500/2300 eura) kao i 625 švicarskih franaka za svako dijete.

To može zvučati mnogo, no jedva je dovoljno za život u jednoj od najskupljih zemalja na svijetu i ostavlja mnogo prostora za inicijative u traženju posla, kažu u kampanji.

Vlasti su procijenile da bi bi na godinu bilo potrebno dodatnih 25 milijardi švicarskih franaka kako bi se pokrili takvi troškovi koji bi zahtijevali velike rezove  i značajno povećanje poreza.

Zagovornici ideje smatraju da bi bezuvjetni osnovni prihod mogao zamijeniti široki raspon drugih skupih programa socijalne pomoći te da bi se mogao jednostavno financirati polaganim povećanjem poreza na promet ili malim pristojbama na elektroničke transakcije.

Mali su izgledi da inicijativa bude prihvaćena, ali Kundig kaže da je pobjeda "već sama provedba javne rasprave o ovom važnom pitanju".

Poznati švicarski izravni demokratski sustav u međuvremenu nudi nekoliko drugih važnih pitanja na referendumu čija je realizacija mnogo izglednija, pokazuju najnovije ankete.

Nedavna anketa gfs.bern pokazuje da je 60 posto glasača sklono vladinu prijedlogu da se u toj bogatoj alpskoj zemlji ubrza proces rješavanja zahtjeva za azilom.

Cilj je da se većina slučajeva riješi unutar 140 dana ili kraće, u usporedbi sa sadašnjim prosjekom od oko 400 dana. 

Populistička desničarska Švicarska narodna stranka i drugi protivnici te ideje posebno su kritizirali plan da se tražiteljima azila omogući besplatna pravna pomoć jer, obrazlažu, na to nemaju pravo ni švicarski državljani.

Švicarci će također glasati o tome treba li se dopustiti genetsko testiranje embrija prije no što se in vitro usadi u maternicu u slučajevima kad oba roditelja nose rizike ozbiljnih bolesti.

Premda ne bi bili dopušteni testovi za stvari poput spola, kose, boje očiju to nije zaustavilo protivnike da inicijativu nazovu "eugeničkim zakonom".

Međutim, i vlada i parlament podupiru promjenu a nedavne su medijske ankete pokazale da bi ideju podržalo 55 posto Švicaraca.