'Srbija ne traži da je Hrvatska voli, ali nudimo joj prijateljstvo'

Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić kazao je u nedjelju kako njegova zemlja od Hrvatske ne traži da je voli, no nudi joj ruku prijateljstva i očekuje da se Hrvatska ogradi od ustaških zločina počinjenih tijekom Drugog svjetskog rata.

Nikolić je sudjelovao na komemoraciji u povodu 71. obljetnice oslobađanja područja Donje Gradine u Bosni i Hercegovini koja je bila mjesto pogubljenja brojnih zatočenika iz ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac. U govoru je Nikolić ustvrdio da je u Jasenovcu ubijeno "na stotine tisuća Srba, Židova i Roma".

- Govorimo o preko 700 tisuća žrtava jasenovačkog logora od čega 360 tisuća u Donjoj Gradini - izjavio je srbijanski predsjednik pred okupljenim mnoštvom.

Rekao je da još nisu istražena brojna mjesta stradanja, posebice stradanja u rijeci Savi koju je nazvao "najvećim srpskim grobom od izvora do ušća".

Ustvrdio je da se Srbima danas "udara žig zlikovaca", a "zlikovcima daje aureola žrtve" i da se o zločinima počinjenima nad Srbima uporno šuti, a to čini i Hrvatska.

- Od današnje Hrvatske ne tražimo da nas voli ako to ne umije. Dovoljno je da uzvrati prijateljstvo koje joj nudimo i da se ogradi od ustaških zločina - rekao je Nikolić i dodao da ruka Srbije ostaje pružena Hrvatskoj "kako ne bismo obilježavali neka nova stradanja onih čija je sreća i nesreća što nisu Hrvati".

U sličnom tonu svoju je govor održao i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik koji nije izravno spominjao Hrvatsku, no ustvrdio je da se o jasenovačkim žrtvama ne govori dovoljno često i dovoljno glasno te kako su se zločini počinjeni u Jasenovcu sustavno skrivali.

Nastanak RS bitno je vezan za Jasenovac na temelju spoznaje da Srbima nema zaštite bez vlastite države, ustvrdio je Dodik.

- Jasenovačke žrtve opominju da je sloboda uvijek vezana za državu - zaključio  je Dodik poručivši da su jasenovačke žrtve "u temeljima RS".

Komemoraciji u Donjoj Gradini nazočili su veleposlanici Sjedinjenih Država i Rusije u BiH Maureen Cormack i Petr Ivancov te šef delegacije Europske unije u BiH Lars-Gunnar Wigemark.

Donja Gradina je tijekom Drugog svjetskog rata bila sastavni dio ustaškog logora smrti u Jasenovcu. Na tom području ustaše su od siječnja 1942. godine počele provoditi sustavna zlostavljanja i likvidacije zatočenika koje su skelom preko Save dovozili iz Jasenovca. Istraživanjima provedenim nakon Drugog svjetskog rata utvrđeno je postojanje brojnih masovnih grobnica na području većem od deset hektara u kojima su pokopane žrtve tih zločina.

Istraženo je 105 takvih grobnica,  a potvrđeno je da postoje još 22.

Podaci o broju ubijenih jasenovačkih logoraša na području Donje Gradine razlikuju se ovisno o izvorima. Popis koji je još 1964. godine sastavilo povjerenstvo za popis žrtava rata tadašnjeg Saveznog izvršnog vijeća SFRJ sadržao je 9587 imena. Izvori koji se oslanjaju na srpske povjesničare navode čak 360 tisuća ubijenih, a tu brojku spomenuo je i Nikolić.

Na nedjeljnoj komemoraciji u Donjoj Gradini korištena je brojka od 700 tisuća ubijenih u cijelom kompleksu jasenovačkog logora iako niti jedan međunarodni izvor ne priznaje takve procjene kao vjerodostojne.

Stajalište javne ustanove spomen područja Jasenovac je da je broj žrtava tog koncentracijskog logora između 80 i 100 tisuća.