Skrbnici iz pakla: S imovinom štićenika rade što god požele...

Skrbnici su ljudi koje je socijalna služba ovlastila da, uz određenu financijsku naknadu, vode brigu o djeci bez roditelja ili odraslima koji nisu u stanju sami donositi odluke o sebi.

U velikoj većini riječ je o plemenitim ljudima koji brinu o drugima i žrtvuju se iz najhumanijih mogućih pobuda. No među njima, na žalost, postoje i oni kojima je jedini cilj osobna korist. Činjenica da svi skrbnici raspolažu imovinom svojih štićenika, i da država to nikako ne nadzire, na žalost otvara mogućnost zloporaba za one nemoralne među njima.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

00:34

Ostao bez imanja

Jedan od takvih slučajeva rezultirao je i reakcijom čak 40 mještana Šegotića i okolice u Istri kraj Duge uvale, koji su u listopadu 2016. pisali Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Oni su upozorili da je njihov susjed Z. P. (46) nakon što je obolio od psihičke bolesti i dobio skrbnika, ostao bez šume površine 12396m2 te maslinika površine 1817m2. Navode kako još posjeduje dvije obiteljske kuće i štalu. U pismu upućenom Ministarstvu, 40 mještana navode kako im je Z. rekao da je šuma prodana za 150.000 kuna, a maslinik za 50.000 kuna.

- Tržišna vrijednost maslinika je daleko veća, samim time što je to nasad maslina koje su stare preko 100 godina.

Prodaja jednog stabla masline kreće se od 1.000 – 1.500 eura...

Bez javnog natječaja

Mještani su u svom dopisu Ministarstvu upozorili i da je sva ta imovina rasprodana bez ikakva javnog natječaja te su zatražili hitnu promjenu skrbnika. Ministarstvo ih poslušalo, skrbnik je promijenjen, ali nesretnik je ostao bez imovine:

- Ja sam sad njegova skrbnica, ali vam ništa ne mogu reći jer je slučaj u tijeku. Prijavu smo poslali i Državnom odvjetništvu– kratko nam je rekla Vera Išić, nova skrbnica oštećenog Z.P.

Centar u Puli u brzom postupku zamijenio je socijalnu radnicu i postavio novog skrbnika.

- Ministarstvo je provelo izvanredni upravni nadzor u CZSS Pula u predmetu štićenika Z. P. Izvješće je sastavljeno te su temeljem utvrđenog činjeničnog stanja naložene mjere s nositeljem i rokom provedbe – kazali su u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku ne odgovarajući je li u postupanju skrbnika bilo nezakonitosti.

Slična je priča i dvije djevojčice iz Pule koje su obeštećenje čekale više od 13 godina. Tada maloljetnice, danas odrasle žene, od države očekuju obeštećenje u iznosu 300.000 eura, koliko im je dosudio Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu. Prije obiteljskih problema roditelji su na djevojčice prepisali vrlo vrijednu vilu u Puli.

 Dao stan za vilu - po zakonu

Život im se zakomplicirao kad se majka počela drogirati, a otac je 2001. godine završio u zatvoru zbog pokušaja ubojstva i posjedovanja oružja. Tada su imale 14 i 9 godina, te su dobile skrbnika u Centru za socijalnu skrb u Puli. Očev odvjetnik predložio je da se vrijedna vila s okućnicom od 625 m2 u vlasništvu djevojčica zamijeni za bitno manje vrijedan stan površine oko 80m2 u vlasništvu odvjetnikove punice. Centar za socijalnu skrb potvrdio je ugovor o zamjeni nekretnina i to bez vještačenja vrijednosti. - Kad se to sve saznalo, mi smo 2004. godine pokrenuli postupak pred Općinskim sudom u Puli tražeći da se ugovor o zamjeni proglasi ništavnim. No da u tom ugovoru nema ništa sporno zaključio je taj sud, kao i svi viši sudovi na koje smo poslali žalbu – Županijski sud u Puli te Vrhovni sud Republike Hrvatske. Ustavni sud RH jednostavno je odbacio slučaj. Nakon toga preostalo nam je samo žaliti se sudu za ljudska prava u Strasbourgu, i evo, nakon 13 godina u siječnju je konačno stiglo rješenje da Hrvatska djevojčice mora obeštetiti i to iznosom od 300.000 eura. Ono što me u cijeloj priči najviše pogodilo jest činjenica da nitko u Centru nije kažnjen za strašnu situaciju u kojoj su se djevojčice našle, kao ni odvjetnik koji se njima okoristio – objašnjava odvjetnica Loredana Štok.

- Ravnateljica Centra iz tog vremena je sada u mirovini, a socijalna radnica koja je radila na skrbništvu otišla je iz Centra. Do danas su se promijenila još dva ravnatelja i dva v.d. Ravnatelja. Radnici nisu sankcionirani – potvrdili su u Ministarstvu za demografiju. A to je samo vrh ledene sante. Odvjetnica Štok prisjetila se i slučaja kada ju je nazvao čovjek koji je bio podstanar u stanu štićenika čiji je skrbnik bio socijalni radnik. Sav novac od najamnine trebao se uplaćivati na štićenikov račun i služiti mu za poboljšanje kvalitete života. Međutim, novac je nestajao.

Upozorio pa ga izbacili

- Skrbnik je stalno donosio potvrde da je u stanu imao fiktivne radove, da je mijenjao stolariju i slično, pa je zadržavao novac od najamnine. Podstanar je upozorio Centar da su radovi fiktivni i da se u stanu nije napravilo ništa. Otkazali su mu ugovor o najmu i tu je priča završila – ispričala je Štok. Danas po zakonu skrbnik ne smije sa štićenikom sklapati nikakve ugovore, no odvjetnica Ljubica Matijević Vrsaljko prisjetila se svoje kolegice koja je prije 20 godina upravo na taj način stekla vrijednu imovinu.

- Ona je sa svojim štićenicima potpisivala ugovore o doživotnom uzdržavanju i tako je došla do tri vrijedna stana. Zbrinula je sebe i svoju djecu ni sekunde ne dvojeći da je to što radi pogrešno te da je riječ o zloporabi – ispričala je Matijević Vrsaljko dodajući kako je riječ o području koje nema sustavnu kontrolu i nadzor koji bi učinkovito spriječio malverzacije.

- Stvari ne mogu funkcionirati po principu “Kadija te tuži, kadija te sudi”. Prema tome, nadzor nad skrbnicima ne mogu obavljati njihovi kolege. Za to bi trebalo osmisliti financijski, organizacijski i kadrovski neovisno tijelo. Također, novi Obiteljski zakon iz 2014/2015. godine ukinuo je potpuno lišenje poslovne sposobnosti čime su se donekle smanjile ovlasti skrbnika, no u praksi se to ne primjenjuje kako bi trebalo i zapravo stvari ostaju iste kao i prije samo s drugim nazivom – objasnila je Vrsaljko. Danas pravobraniteljica za djecu, diplomirana pravnica Ivana Milas Klarić, magistrirala je upravo na temu “Lišenje poslovne sposobnosti – obiteljskopravno uređenje”.

- Smatram da je novi Obiteljski zakon 2014/2015 značajno smanjio mogućnost manipulacije imovinom štićenika jer je osnovan Centar za posebno skrbništvo koji profesionalno pristupa skrbništvu djece i odraslih. Također, omogućio je da centar za socijalnu skrb ne može istovremeno pokrenuti postupak i odrediti skrbnika u tom postupku. Međutim, nema apsolutne zaštite od zloporaba. Znam za slučajeve gdje ljudi nisu na vrijeme popili andol koji im je bio propisana terapija pa su zbog imovine završili pod skrbništvom. I danas je to moguće. No kad se tolerira kriminal u svim porama društva, teško je očekivati iznenadne promjene u dijelovima sustava – kazala je Milas Klarić.

Kriminal u svim porama

- Slažemo se da je novi Obiteljski zakon osnivanjem Centra za posebno skrbništvo te onemogućavanjem da CZSS pokreće postupak i imenuje skrbnika doprinio poboljšanju situacije i transparentnosti. Međutim, želimo da se u Hrvatskoj što prije krene primjenjivati Konvencija o pravima osoba s invaliditetom koja preporučuje potpuno ukidanje instituta skrbništva. To bi više trebao biti sustav pomaganja u donošenju odluka, odnosno podrška osobi koja ne može samostalno štititi svoja prava i interese – kaže pravobranitelja za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak. Više od tjedan dana pokušavali smo doći do ravnateljice Centra za posebno skrbništvo. Prilikom svakog poziva bila je odsutna, a na ostavljene poruke i molbe za razgovorom nije odgovorila. U Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku kažu da je u Hrvatskoj 18.014 odraslih osoba pod skrbništvom, a 2.955 njih je djelomično lišeno poslovne sposobnosti.

Radnici centara za socijalnu skrb su skrbnici za 3.189 ljudi, dok su u ostalim slučajevima skrbnici rodbina, prijatelji ili netko treći.