Sve hrvatske vlade, bez obzira na to jesu li lijeve ili desne, jedinstvene su kad je u pitanju zapošljavanje u državnim i javnim službama uoči izbora i odlaska s vlasti
POSLJEDNJI 'TRZAJI'
Sezona uhljeba: Na odlasku zapošljavaju više od 200 ljudi
Tehnički zamjenik premijera Božo Petrov i njegov Most u predizborno vrijeme 2015. žestoko su kritizirali postojeći sustav i broj zaposlenih u državnim i javnim službama. Na njihovim internetskim stranicama još stoji tekst na osam stranica pod naslovom “Trenutni broj zaposlenih u državnoj upravi dovoljan za upravljanje Kinom”. U njemu navode “najkritičnija ministarstva s prekomjernim brojem zaposlenih”.
Nešto više od godinu dana kasnije tehnička vlada Domoljubne koalicije, unatoč zabrani zapošljavanja u državnim i javnim službama, objavljuje u Narodnim novinama desetke natječaja za posao u Saboru, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, općinskim, trgovačkim te prekršajnim sudovima, ministarstvima pravosuđa i zaštiti okoliša, kaznionicama, agencijama i drugim institucijama. U nešto manje od dva mjeseca zaposlili su i zapošljavaju više od 200 ljudi.
Iz vlade nam nisu odgovorili zbog čega zapošljavaju unatoč zabranama. Nismo dobili ni komentar Bože Petrova kako tumači ova zapošljavanja unatoč predizbornim obećanjima. Ipak, ova tehnička vlada po pitanju “zapošljavanja u zadnji čas” nije nikakva iznimka.
Posao pred izbore
Tako je primjerice vlada Zorana Milanovića u izbornoj godini odlučila “ojačati” državne i javne službe za novih 1200 ljudi. Na neodređeno vrijeme bili su odlučili zaposliti 1040 službenika, od čega 47 vježbenika i 993 službenika s radnim iskustvom. Na određeno vrijeme će se u državnoj upravi te stručnim službama i uredima vlade RH zaposliti ukupno 171 osoba.
- Zabrane zapošljavanja traju još od 1993. i vlade stalno izdaju nove odluke, ali paralelno s njima definiraju i izuzetke tako da se ne može reći kako je zabrana apsolutna. No koliko je meni poznato, otkako smo u EU, broj zaposlenih raste iz nužnosti prema poslovima vezanim uz EU fondove. Kako bismo povukli novce iz EU fondova potrebni su nam osposobljeni kadrovi i većina novozaposlenih upravo dolazi u državne službe iz tih razloga. Ne treba na to gledati negativno - pojašnjava nam tajnik Sindikata državnih službenika i namještenika Siniša Kuhar. Ipak, i u sindikatu primjećuju da odlaskom svake vlade rastu i natječaji za posao u državnim službama.
- Nije problem kad se na mjesto ljudi koji odlaze u mirovinu zapošljava novi ili ako otiđu dva, a dođe jedan novi. No čim se ta zapošljavanja poklapaju s odlaskom neke vlade, odmah se sumnja na uhljebljenje. Ipak, kandidati trebaju udovoljiti nekim uvjetima - dodaje Kuhar.
Zabrana puna rupa
Treba napomenuti da su Sabor i vlada izuzeti iz Odluka o zabrani zapošljavanja iz 2014. Točnije postoje dvije, jedna se odnosi na državnu, a druga na javne službe. U njima između ostalog stoji da se: “Zabrana zapošljavanja ne odnosi na javne ustanove koje sudjeluju u upravljanju, provedbi i reviziji Europskih strukturnih i kohezijskih fondova Europske unije te obaveze potrebne za završetak provedbe programa IPA”. Od zabrane su izuzeta i ona radna mjesta koja se moraju popuniti zbog odlaska službenika u mirovinu ili koja zahtijevaju zamjene onih koji su dugo odsutni s posla. Inače, svake godine Ministarstvo uprave objavljuje plan “održavanja broja zaposlenih u birokraciji”. Tako je Oreškovićeva vlada planirala u ovoj godini samo u državnim službama zaposliti 143 nova djelatnika. U sudovima i odvjetništvima planirali su dovesti 54 ljudi, od čega 24 na neodređeno vrijeme.
Uoči izbora uz poslove se dijele i povišice, regresi...
Svi prije izbora obećavaju štednju i rezanje birokracije te otvaranje radnih mjesta
Oreškovićeva vlada u odlasku radi punom parom, i to ne samo na zapošljavanju službenika. Mijenjaju propise, prilagođavaju proračun izborima, daju regres državnim službenicima, a uspjeli su propustiti produljiti zamrzavanje plaća za 71 rukovodećeg državnog službenika. Tako je njima od srpnja plaća porasla i do 1130 kuna, odnosno za 11 posto.
Dijele šakom i kapom
Naime, vlada Zorana Milanovića je početkom 2015. smanjila porez na dohodak kako bi porasla osobna potrošnja, ali istodobno su iz toga izuzeli državne i javne službenike. S obzirom na to da su to napravili pomoću jednogodišnje uredbe, nju je trebalo obnoviti u lipnju. Ministarstvo uprave na vrijeme je odradilo svoj dio posla i sve poslalo u proceduru, no zapelo je u Saboru jer se raspustio. Tako će u povišici šefovi državnih službenika uživati barem do listopada. Ovo će se pripisivati kao propust Oreškovićeve vlade iako, eto, nisu stigli...
U novim natječajima Sabor zapošljava savjetnike, službenike u odjelu za odnose s javnošću, tajnike i knjižničare. Svoje redove ojačat će i Hrvatski zavod za zapošljavanje te Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, i to u svojim regionalnim uredima. Uglavnom traže ljude na određeno vrijeme. Raspisani su i natječaji u agencijama, poput Agencije za plaćanje u poljoprivredi, Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji, Agenciji za investicije i konkurentnost...
Božo, javi se
Veliki zagovornik smanjenja broja birokrata za sada nema komentara zbog čega se zapošljava unatoč zabrani
Upravo su se mostovci 2015. godine posebno obrušili na agencije rekavši da samo ondje, zajedno sa zavodima i fondovima, radi 14.500 ljudi.
- Ako promatramo samo državne agencije ispada da se u državnim agencijama u RH, kojih ima 44, godišnje troši više od četiri milijarde - naveli su potpisnici dokumenta Mosta, među kojima je glavni Petrov. Kad je o zapošljavanju i plaćama riječ, ne treba zaboraviti obećanje mostovaca da će se založiti za smanjenje plaća zastupnika. Božo Petrov je govorio o iznosu od 9999 kuna. I dalje je prosječna plaća zastupnika 16.000 kuna. Opet mogu reći da su prekratko trajali da bi ispunili obećanje, no to je bilo prvo što su planirali napraviti. Spominjali su to i na vlasti, no nisu uspjeli dobiti potporu saborske većine. Kad polovinom kolovoza počne službena predizborna kampanja, opet ćemo se naslušati istih obećanja. Od Mosta se ništa ne razlikuju ni HDZ ni SDP. Puna su im usta reformi kad krenu u lov na glasove građane. Poslije se sve svodi na podjelu fotelja u državnim i javnim službama.
Vlada donijela odluku o zabrani novog zapošljavanja
Vlada je na sjednici u srijedu donijela odluku o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave te stručnim službama i uredima Vlade RH. Kako je pojasnila ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović - odluka se predlaže radi provođenja mjera iz Nacionalnog programa reformi kako bi se smanjili troškovi za zaposlene. Zabrana se ne odnosi na radna mjesta vezana uz povlačenje novca iz EU fondova te ona koja su neophodna za ispunjenje uvjeta definiranih Nacionalnim planom reformi, pojasnila je ministrica.
240.000 ljudi zaposleno je u državnim javnim službama. Od toga je oko 60.000 zaposleno u državnim službama, a ostali rade u javnim službama
25 milijuna kuna ušteda na plaćama obećavao je bivši potpredsjednik vlade i bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko
1200 ljudi zaposlila je vlada Zorana Milanovića u predizbornoj godini. Od zapošljavanja nije imuna ni Oreškovićeva vlada na odlasku
143 nova službenika planirali su u 2016. zaposliti, i to samo u državnim službama. Oglasa je do sada bilo za 200 poslova u državnim i javnim službama
“Povećanja plaća ove godine nema. Ako bude rasta BDP-a, mogla bi se dobiti 1,5 mlrd.”, tehnički premijer tri mjeseca prije raspada vlade.
“Sad ćemo krenuti od sebe, smanjit ćemo plaće i privilegije zastupnika”, Božo Petrov u prosincu 2015. godine.
“Napravit ćemo tim koji će napraviti plan za preustroj ministarstava, agencija...”, Petrov u siječnju 2016. prije formiranja vlade.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
