Reforma suda: Poljskoj prijeti pravni kaos zbog ustavne krize

Poljska vlada suočena je sa sve većim otporom sudaca i lokalnih vlasti zbog reforme Ustavnog suda, što bi moglo dovesti do toga da različita državna tijela slijede različite pravne standarde, piše Reuters.

Nekoliko poljskih općina, uključujući Grad Varšavu, i Vrhovni sud zadnjih je dana kazalo da će priznati odluke Ustavnog suda iako vlada to ne želi učiniti.

Vladajući konzervativci stranke Pravo i pravda (PiS) inzistiraju pak da su presude Ustavnog suda nezakonite sve dok sud ne prihvati svoju reformu, koja uključuje povećanje broja glasova sudaca potrebnih za donošenje odluka.

Prema novim pravilima, za donošenje odluke umjesto obične potrebna je dvotrećinska većina od ukupno 15 sudaca te je potreban kvorum od 13 sudaca umjesto dotadašnjih 9. Sud također mora razmatrati predmete kronološkim redom kojim ih je zaprimio.

Kritičari ističu da je reforma Ustavnog suda dio autoritatnih nastojanja vlade da stavi pod kontrolu najvažnije institucije u zemlji.

Nova pravila izazvala su međunarodne kritike, uključujući Europsku uniju i neke rejting agencije, koje smatraju da takve reforme potkopavaju kredibilitet države.

Sami ustavni suci odbacili su predložene reforme kao nezakonite.

No, odluku su donijeli po starim pravilima koja su regulirala njegov rad, dok vlada tvrdi da su trebali postupati po novim pa njihovu odluku stoga ne priznaje.

Zadnje tijelo koje je podržalo Ustavni sud je Vrhovni upravni sud, koji je 27. travnja poručio da je dužnost vlade da prizna odluke Ustavnog suda "bez nepotrebnog odgađanja" jer su one konačne i obvezujuće, pozivajući je da poštuje neovisnost pravosuđa.

Dan prije poljski Vrhovni sud kazao je također da vlada mora poštivati presude Ustavnog suda, dodajući da su one obvezujuće iako nisu objavljene u službenom listu.

- Takve izjave odraz su neslaganja s vladom i njezina neuspjeha da poštuje ustav, smatra Jan Wawrzyniak, profesor ustavnog prava na Svečilištu u Varšavi.

- One mogu dovesti do podjele našeg pravnog sustava na dvije suprotstavljene realnosti.

Stranka Pravo i pravda (PiS) tvrdi da je reforma Ustavnog suda potrebna kako bi odražavala novu ravnotežu vlasti u Poljskoj nakon njezine pobjede na parlamentarnim izborima u listopadu i odbacuje upozorenja da zemlji prijeti pravna pomutnja.

- Zapravo je riječ o skupini prijatelja koji su se udružili kako bi obranili status quo prethodne vlade - rekla je glasnogovornica PiS-a Beata Mazurek novinarima, govoreći o odluci Vrhovnog suda da se suprotstavi vladi.

Mogući problemi

Neke jedinice lokalne vlasti poput Gradskog vijeća Varšave također su objavile da će poštivati odluke Ustavnog suda, unatoč vladi. Njihovi kritičari smatraju da su motivirani političkim razlozima a ne da im je doista stalo do vladavine prava.

Gradskim vijećem Varšave dominiraju dužnosnici povezani sa centrističkom Građanskom platformom (PO), koja je izgubila vlast u listopadu nakon punih osam godina.

Pravni stručnjaci kažu da bi spor mogao dovesti do pravnih komplikacija kad su u pitanju porezi, vlasništvo nad zemljištem, privatnost i čak vozačke dozvole, koji su predmet sporova o kojima bi Ustavni sud mogao donijeti odluke u mjesecima koji dolaze.

Vlasništvo nad zemljištem moglo bi, primjerice, biti dovedeno u pitanje ako sud donese presudu o novom prijedlogu zakona koji ograničava pravo građana na kupnju poljoprivrednog zemljišta.

Dužnosnici Građanske platforme najavili su da će osporavati taj prijedlog zakona na Ustavnom sudu.

- Ako se donese presuda u tom pitanju, moglo bi se dogodili da čovjek ne zna je li kupio neko zemljište ili nije - rekao je Wawrzyniak.

Naime, zbog istjecanja prijelaznog razdoblja o kupnji poljoprivrednog zemljišta 1. svibnja, po kojem su državljani drugih država članica EU-a trebali dozvolu ministra unuarnjih poslova, poljski je parlament sredinom travnja donio novi zakon.

Vlada je predložila da država prestane prodavati zemlju koju posjeduje idućih pet godina.

Novi zakon također uvodi jako stroga pravila o tome tko može kupovati i prodavati zemlju u privatnom vlasništvu.

Poljprivrednici će je moći prodavati samo drugim poljoprivrednicima koji ne posjeduju više od 300 hektara i žive u općini u kojoj su kupili zemlju najmanje pet godina. Oni moraju osobno voditi svoje farme i za to imati potvrdu lokalnih vlasti.

U suprotnom, za prodaju zemljišta potrebna je dozvola Agencije za poljoprivredno zemljište, koja će se moći umiješati u prodaju i sama preventivno kupiti zemljište po tržišnoj cijeni koju sama odredi. Pravila predviđaju iznimke za crkve i lokalne vlasti koji će također moći kupovati zemljište.

S obzirom na to da se većina zemljišta u Poljskoj vodi kao poljoprivredno i mora pravnim putem biti pretvoreno u građevinsko, novi zakon otežat će kupnju zemljišta za gradnju tvornica i stanova i dovesti do korupcije i rasta cijena, smatra Adam Czerniak, analitičar think-tanka Polityka Insight iz Varšave.

Poljski pučki pravobranitelj Adam Bodnar smatra da bi novi zakon mogao biti protuustavan jer drastično ograničava vlasnička prava.

Preventivna kupnja mogla bi pak biti nezakonita eksproprijacija jer država može odrediti svoju cijenu za zemlju.

Mogla bi biti i u suprotnosti s europskim pravilima.

Europski sud pravde dopušta ograničenja kupnje i prodaje zemljišta, ali „radi javnog interesa“. Ona također moraju biti proporcionalna i ne smiju diskriminirati građane i tvrtke iz drugih članica.

Novi zakon ne diskriminira izravno strance, ali dalekosežna ograničenja možda nisu u skladu s načelom proporcionalnosti, navodi EUobserver.

Europska komisija još nije pokrenula istragu o tom zakonu, no istražuje slične zakone u Bugarskoj, Litvi, Latviji, Slovačkoj i Mađarskoj.

Vođa PiS-a Jaroslaw Kazczynski smatra da su ljudi zabrinuti jer „ne znaju dovoljno“.

- To je fikcija, rekao je za tjednik wSieci.

Ustavni sud trebao bi razmotriti i novi zakon koji omogućuje policiji da zaplijeni vozačke dozvole zbog prebrze vožnje. Ako ga suci sruše, vlada vjerojatno neće priznati njihovu odluku.

To bi za posljedicu moglo imati da policija poštuje propise i oduzima dozvole, a da ih lokalne vlasti u skladu s presudom Ustavnog suda vraćaju prekršiteljima.

- Ljudi kojima dozvole ne budu vraćene mogli bi tužiti državu - rekao je Bodnar, govoreći o ljudima koji žive u područjima u kojima bi konzervativcima naklonjene vlasti slijedile vladino stajalište.

- Nisam siguran razumije li vlada moguće posljedice svojeg ponašanja.

Financijska tržišta zabrinuta

Financijska tržišta sve su opreznija zbog ustavne krize u Poljskoj, kažu trgovci vrijednosnim papirima.

Visoki izvor s financijskih tržišta koji je želio ostati neimenovan rekao je za Reuters da je na nedavnom sastanku s investitorima u Londonu poljski ministar gospodarstva Mateusz Morawiecki bio dočekan salvom pitanja o ustavnoj krizi.

- Investitori su zabrinuti da bi, kada bi Ustavni sud prestao s radom, s radom prestali u drugi sudovi i da ne bi mogli dobiti natrag svoj novac - rekao je.

Vlada želi reformu ustava

Stranka Pravo i pravda zatražila je nedavno javnu raspravu o reformi ustava.

Predsjednik Andrzej Duda kazao je da ustav „rad u tijeku“ i da odražava „prošla vremena“.

- Nije se sve moglo dobro regulirati, ne možemo dopustiti da to utječe na sadašnje planove, rekao je, istaknuvši da bi nacija trebala zajedno raspraviti kako modernizirati ustav.

Duda je to kazao na Dan ustava 3. svibnja kojim Poljaci obilježavaju godišnjicu usvajanja ustava iz 1791., drugog najstarijeg ustava na svijetu nakon američkog i prvog ustava u Europi. Sadašnji ustav donesen je 1997. godine.

Šef stranke Jaroslaw Kaczynski kazao je da će revizija ustava početi 2017. godine.

PiS sada nema dvotrećinsku većinu u parlamentu potrebnu za promjenu ustava, no on smatra da bi se to moglo promijeniti nakon idućih izbora.

Zabrinut i EU

Europska komisija pokrenula je 13. siječnja ove godine dijalog s Poljskom kako bi utvrdila je li poljska vlada izmjenama zakona o Ustavnom sudu i javnim medijima prekršila europske demokratske standarde.

Dijalog je pokrenut u sklopu okvira za zaštitu vladavine prava koji može dovesti do aktiviranja članka 7. Ugovora o EU, koji predviđa suspenziju prava glasa državi članici koja ne poštuje temeljna načela i vrijednosti EU-a, a što dosad nikad nije korišteno.

Europski parlament usvojio je 13. travnja na plenarnoj sjednici u Strasbourgu rezoluciju, pravno neobvezujuću, u kojoj je izrazio zabrinutost da je paraliza Ustavnog suda u Poljskoj opasnost za demokraciju, ljudska prava i vladavinu prava i pozvao poljsku vladu da provede preporuke Venecijanske komisije i poštuje presude Ustavnog suda.

Venecijanska komisija Vijeća Europe ocijenila je 11. ožujka da izmjene zakona o poljskom Ustavnom sudu ugrožavaju ne samo vladavinu prava nego i demokraciju i ljudska prava u toj zemlji.

Osim pravila o radu Ustavnog suda, sporno je i imenovanje novih ustavnih sudaca.

Uoči parlamentarnih izbora 25. listopada, poljski parlament izabrao je 8. listopada petero novih sudaca. Troje je trebalo zamijeniti suce čiji su mandati istekli, a dvoje bi zamijenilo suce čiji su mandati trebali isteći nedugo nakon izbora. Da je tako ostalo, 14 od 15 sudaca Ustavnog suda bili bi suci koje je izabrala bivša vladajuća stranka Građanska platforma.

Poljski predsjednik Andrzej Duda odbio ih je prisegnuti, smatrajući da su izabrani protivno demokratskim načelima.

Novi parlament izabrao je 2. prosinca petero novih sudaca, koje je Duda odmah prisegnuo.

Ustavni sud odlučio je da je izbor troje sudaca u listopadu bio valjan, ali ne i dvoje sudaca koji su dužnost trebali preuzeti u mandatu novog saziva parlamenta te da novi parlament nije smio poništiti imenovanje troje sudaca, ali je imao pravo imenovati dvoje novih sudaca jer dužnost preuzimaju u njegovu mandatu.

Poljska premijerka Beata Szydlo, koja je u siječnju u burnoj raspravi u Europskom parlamentu branila poljsku vladu, ocijenila je da je rezolucija EP-a "rezolucija protiv poljske države".

Ponovno je ustvrdila da je riječ o „striktno unutarnjem pitanju“ i poručila da bi se EU trebao baviti drugim pitanjima a ne Poljskom, poput izbjegličke krize.

Dan nakon rezolucije Europskog parlamenta, poljski parlament izabrao je novog ustavnog suca i dodatno pogoršao krizu.

„Ovaj izbor je za nekoliko mjeseci odgodio mogućnost pronalaska mirnog rješenja rata između PiS-a i suda", upozorila je uoči glasovanja zastupnica Kamila Gasiuk-Pihowicz iz liberalne oporbene stranke Nowoczesna.

Izbor novog suca ustavnog suda onemogućio je neke potencijalne nagodbe za rješenje krize.

Walesa upozorio da zemlji prijeti građanski rat

Bivši poljski predsjednik i vođa pokreta Solidarnost 1980-ih Lech Walesa, dobitnik Nobelove nagrade za mir, upozorio je u prosincu prošle godine da bi zbog reforme ustavnog suda u zemlji mogao izbiti građanski rat.

U razgovoru za poljsku javnu televiziju, Walesa je ocijenio da, iako su promjene u Poljskoj nužne, način na koji PiS postupa nije „otvoren i demokratski“ reformski proces.

„Ako ne budu tako postupali, upozoravam ih, to će završiti građanskim ratom“, rekao je.

„Ova vlada postupa protiv Poljske, protiv naših postignuća, slobode, demokracije, da ne spominjenom da nas ismijava pred svijetom…Stidim se putovati u inozemstvo“, kazao je.

Demokraska trodioba vlasti i sustav kontrola i ravnoteža moći „neophodni“ su, poručio je u razgovoru za privatni Radio Zet, kako je prenio Deutsche Welle.

Walesa je zatražio organizaciju referenduma o spornim promjenama zakona.

U otvorenom pismu objavljenom 25. travnja, Walesa je zajedno s bivšim poljskim predsjednicima Aleksanderom Kwasniewskim i Bronislawom Komorowskim pozvao poljsku javnost u obranu demokracije, upozorivši da „Pravo i pravda planira nastaviti sa svojim postupcima, koji uništavaju ustavni poredak, paraliziraju rad Ustavnog suda i cijelog pravosudnog sustava.“ Pismo je potpisalo još sedmero poljskih oporbenih političara.

Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz ocijenio je u prosincu političku situaciju u Poljskoj dramatičnom i upozorio da ima „karakteristike državnog udara“ i te riječi nije htio povući. U siječnju je kazao da je u Poljskoj na djelu „putinizacija“ europske politike.

U Varšavi je u subotu protiv vlade prosvjedovalo više od 240.000 ljudi.

Prosvjed "za zaštitu mjesta Poljske u Europi" organiziran je na poziv Odbora za obranu demokracije (KOD), građanske inicijative, i jedan je od najvećih od pada komunizma 1989. godine.