Najnovije otkriće kontroverzni istraživač Semir Osmanagić smatra najmanje 30 tona tešku kuglu djelom drevnih naroda. Znanstvenici kažu da ju je stvorila priroda
Misterij usred Bosne: Nitko ne zna otkud ovdje golema kugla
U Europi, u ovom trenutku, nema masivnije i teže kugle od ove iskopane u Podubravlju, kazao je medijima kontroverzni bosanskohercegovački istraživač Semir Osmanagić.
Grupa njegovih istraživača novu divovsku kamenu kuglu otkrila je nedaleko od bosanskog grada Zavidovići. Prema prvim mjerenjima, teška je najmanje 30 tona. Nisu je iskopali do kraja, pa je svojim većim dijelom ostala ispod velike hrpe zemlje. Iako Osmanagić misli da su tako veliku kamenu kuglu mogle izraditi pradavne civilizacije, uz pomoć nepoznatih tehnika izlijevanja, geolozi se ne slažu. S obzirom na njezin kemijski sastav, Hrvoje Poslilović s Hrvatskoga geološkog instituta kaže da je za nju odgovorna “majka priroda”.
- Kalcij, koji čini većinu kugle, u ovom slučaju gotovo sigurno dolazi iz minerala kalcita. Zbog kemijskog sastava ne može se zaključiti da su je izradili izlijevanjem. Takva kugla raste iz centra prema van, no nije isključeno da su gromade kasnije dorađene alatom - kaže Posilović, koji je istraživao i kamene kugle pronađene nedaleko od Vrgorca. Zbog gustoće minerala, koji čine ovu kuglu misli da bi ona mogla biti i teža od 30 tona, koliko je prvotno navedeno. Da postoji još načina nastanka kamenih kugli, kazao je i akademik Vladimir Bermanec.
- Osim od sredine prema van, mogu nastati i kad se čvrsto kamenje počne kotrljati duž rasjeda na kojem se nalazi. Na jakom rasjedu nastaju potoci i udoline i dolazi do erozije tla. Ondje je možda rasjed još aktivan i zaobljava materijale - kaže Bermanec.
Tijekom svojih istraživanja akademik je zabilježio više vrsta kamenih kugli. Savršene oblike primijetio je i u Južnoj Africi, gdje ih je oblikovala tamošnja rijeka Oranje. - Rijeka rotira kamenje i oni djeluju kao svrdla koja buše stijenu. Tako nastaju vrtložni lonci koji su savršeno okrugli - pojašnjava akademik. Posilović dodaje da svemu tome treba pridati puno više pažnje.
- Kamene kugle svakako predstavljaju vrlo vrijedan i rijedak prirodni fenomen, koji je važno sačuvati i prezentirati. Jedina je zamjerka što bi pri interpretaciji lokaliteta i analizama trebalo pristupiti s više stručnog znanja - kaže Posilović.
Samo otkriće službeno pripada Arheološkom parku: Bosanske kamene kugle. U početku ih je bilo oko 80. Neke su završile u obližnjoj rijeci Bosni, veći dio su lokalni stanovnici razbili u potrazi za blagom, koje nikad nisu našli, a dio ukrašava neka privatna imanja. Osam očuvanih kamenih kugli leži trenutačno u potoku nedaleko od parka.