Misterij paškog trokuta: Jesu li izvanzemaljci živjeli na otoku?

To su samo neke od teorija koje se vežu za Paški trokut, površinu od 500 četvornih metara na otoku Pagu koja se jako razlikuje od  okolnog kamenjara. Neki idu tako daleko da stigme u obliku križa na čelu svećenika Zlatka Sudca povezuju s otkrićem Paškog trokuta navodeći kako je Zlatko  Sudac u to vrijeme bio svećenik u Novalji. Zagovornici te kauzalne, uzročno-posljedične veze tvrde da je Sudčevo čelo prokrvarilo četiri dana nakon otkrića  misterioznog Paškog trokuta dok se razgovaralo o trokutu. 

Trokut je jednakokračan, kamen je drugačiji, rupe su u kamenjaru..

Prvo su neobična svjetla nad Pagom primijetili lokalni policajci 1997. godine. Snimka njihova razgovora u kojem opisuju nešto što “leti dosta nisko, svijetli  i mijenja boju iz crvene u jarkožutu” nalazi se na YouTubeu.

 Zatim je 1999. geodet Zdenko Grbavac mjerio Tusto brdo na Pagu za lokaciju budućeg kamenoloma.  Mjereći tlo, Grbavac je uočio pravilan trokut drugačijeg kamenja. Unutar i izvan trokuta naizgled isti kamen bio je različite boje i veličine. Bio je  svjetliji, manji i nekako kao obrađen i oblikovan. Moglo bi se pomisliti da ga je smrvila kakva suvremena drobilica kamenja, da se ne zna da se po  nepristupačnom terenu paškog kamenjara do tog mjesta ne može probiti nikakav stroj. Čovjek je izmjerio stranice trokuta i shvatio da je trokut jednakokračan:  dvije stranice imale su duljinu 32 metra, a ona kraća 22 metra. Kamen u trokutu površine oko 500 četvornih metara bio je puno svjetliji od onog izvan. Našao  je i rupe u kamenjaru, bile su duboke 30-ak centimetara. Izgledalo je kao da je u tim rupama bilo nešto što je pridržavalo ono iznad površine, kao da su  otisak ostavile nekakvi nogari svemirskog broda. 

Senzibilniji ljudi osjete pojačan magnetizam ili isijavanje nečega..

Čim se za to saznalo, domaći i turisti, znatiželjnici i znanstvenici, novinari i ufolozi sjatili su se na Pag. Počela su istraživanja, nagađanja, šuškanja,  teorije i priče. Nešto slično znanstvenici nisu našli nigdje uokolo. Ufolozi su bili izvan sebe. Neki izvori tvrde da je otada do danas blizu pola milijuna  ljudi posjetilo Paški trokut. 

Postao je turistička atrakcija i vodiči su počeli posjećivati domaću varijantu Roswella s organiziranim grupama turista. Jer,  navodno su se u to vrijeme pojavljivala i misteriozna svjetla. Počela se nagađati o nadnaravnim i iscjeliteljskim moćima tog kamenja pa su dolazile skupine  ljudi i masovno odnosile kamenja iz trokuta. Neki su uzimali suvenire, neki sveto kamenje, neki odnosili materijal za istraživanje pod mikroskopom, neki  iscjeliteljske amulete ili samo “obične” srećonoše, a našlo se i trgovaca preprodavača koji su nanjušili dobru zaradu. 

Zbog devastacije Novalja je 2000.  zaštitila Paški trokut. I znanstveni dokazi išli su u prilog različitim teorijama jer jednoznačnog objašnjenja nije ni bilo. 

Pixsell

Geolog Stjepan Zvonarić u svojem  je istraživanju kamena u trokutu primijetio da crveno svijetli ako se izloži ultraljubičastom zračenju. To je dokaz da je u prošlosti kamen unutar trokuta  bio izložen ekstremno visokim temperaturama. Tako veliku vrućinu mogu proizvesti, na primjer, vulkani, no magma nije pronašla svoj put do površine na Pagu,  tamo nema vulkana niti ih je ikad bilo. Crvena svjetlost u Paškom trokutu vidljiva je samo na kamenju okrenutom prema zemlji jer su sunce, jaki vjetrovi i  kiša isprali boju s kamenja okrenutog prema nebu. 

Geolog Zvonarić napisao je knjigu “Paški venture star” u kojoj pretpostavlja da je na Pag sletio svemirski  brod. Prema njegovim procjenama, spustio se u vrijeme neolitika prije 12.000 godina, a trag te letjelice ostao je do današnjeg dana utisnut u kamen.  Senzibilniji ljudi koji stanu unutar kateta Paškog trokuta osjete nešto teško objašnjivo, kao pojačan magnetizam ili isijavanje nečega. 

Neki kažu da je  osjećaj predivan i pozitivan, drugi pak tvrde da im je bilo neugodno i da su se loše osjećali, nastojeći što prije izaći iz njega. No i jednima i drugima  ježila se koža, pa makar zbog placebo efekta izazvanog sablasnim pričama vezanim uz trokut. Slučajni putnik namjernik koji unutar trokuta vidno drugačijeg od  okoline ne nađe ni jednu rastuću travku, ni jednu živuću bubu pričat će generacijama potomaka da je bio u mrtvoj zoni, a vjerojatno i dodati da je jedva  izvukao živu glavu.