Nema više sile: Nasip nije puknuo samo zbog vode nego i jer nije provjereno tlo na kojem se gradilo. Hrvatskim vodama prijete tužbe od vrtoglavih 1,7 milijardi kuna
Ljudska pogreška: Poplavljeni mještani mogu tražiti odštetu?
Ispod mjesta na kojem je pukao nasip u Rajevu Selu ima 12 metara pjeskovitog tla. To nitko nije znao.
Posljedica puknuća su potopljena mjesta Gunja, Rajevo Selo i Račinovci. Šteta je procijenjena na 1,7 milijardi kuna. Stručno povjerenstvo koje je istraživalo uzroke zaključilo je da je nasip građen stručno, ali nisu uzeti uzorci tla. Pjeskovito tlo je voda ispirala i to je dovelo do puknuća.
- Sad je potpuno jasno da ovdje nije riječ samo o višoj sili koja se ne može predvidjeti. Osim zbog velike količine vode, nasip je puknuo zbog ljudskog faktora. Time se otvara mogućnost da građani traže odštetu za sve uništeno - kaže nam ugledni odvjetnik Veljko Miljević.
Sad je potpuno jasno da ovdje nije riječ samo o višoj sili koja se ne može predvidjeti. Osim zbog velike količine vode, nasip je puknuo zbog ljudskog faktora
Za konačan zaključak ipak kaže da treba pričekati cjelovito izvješće. Investitor u nasip su Hrvatske vode, pa bi one i bile odgovorne.
Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, koji je predstavio prvo izvješće, prozvao je projektante i izvođače radova da su trebali uzeti uzorke tla. Jakovini je čudno da je nasip puknuo baš na mjestu na kojem je prije tri godine učvršćen i obnovljen.
Ni iz Hrvatskih voda niti iz ministarstva nisu nam odgovorili ništa na upit o mogućim tužbama i odgovornosti. Još traje i istraga Državnog odvjetništva o razlozima pucanja nasipa.
Projektant je tvrtka VPB. Njen direktor Darko Jelašić kaže da ne smije ništa komentirati dok traje istraga. Izvođači su bili Vodoprivreda Vinkovci i Osijek Koteks. Sve je nadzirala tvrtka Arka 96. Njen direktor Tomislav Krznarić kaže da su sve revizije potvrdile da je nasip ojačavan u skladu s projektom. Originalni nasip, napominje, sagrađen je prije pedesetak godina i već tad je trebalo uzeti uzorke tla.
- Uvijek se može dogoditi da ostane područje s pijeskom, pa da su uzorci uzimani i svakih 100 metara - zaključuje Tomislav Krznarić.