Karta epidemije raka: Mjesta najvećeg rizika u Hrvatskoj

Rak pluća ubojica broj jedan, u zapadnom svijetu više nije tako

Iako u zapadnom svijetu rak pluća više nije najzastupljeniji među oboljelima od malignih bolesti, u Hrvatskoj je on još ubojica broj jedan. Kako pojašnjava doc. dr. Ariana Znaor iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u zapadnim zemljama je veliku ulogu odigrala zabrana pušenja na javnim mjestima, ali i povećanje svijesti o dobrobitima prestanka pušenja. No u nas ljudi još mnogo puše, pa je incidencija raka pluća jako visoka. Generalno, svuda u svijetu, pa tako i kod nas, broj oboljelih od raka je u porastu. 

U padu je jedino broj oboljelih od raka želuca jer ljudi danas na drukčiji način pripremaju hranu, manje je kisele i sole. No s druge je strane u porastu pojavnost raka debelog crijeva jer se ljudi danas općenito loše nekvalitetno hrane. 

Omjeri su se promijenili kod raka pluća, pa je u Hrvatskoj incidencija u blagom padu dok je istodobno sve više žena s rakom pluća. Razlog je u tomu što žene nekad nisu pušile kao danas, to jednostavno nije bio običaj, a danas su žene pušačice jednako kao i muškarci. Među prvih pet smo u Europi kad je u pitanju obolijevanje i umiranje od raka pluća. 

Nije stvar samo u pušačima, često se zanemaruje i problem pasivnog pušenja, ističe doc. dr. Znaor. Među županijama po stopama oboljelih od raka pluća prednjači Sisačko-moslavačka, a na trećem je mjestu Brodsko-posavska. Mnogo su puta stanovnici tih županija apelirali da ih se spasi od onečišćenja koje u Sisku i okolici stvara naftna industrija, a u Slavonskom Brodu rafinerija u Bosanskom Brodu, s druge strane granice.

Građani su tvrdili da obolijevaju te da im je zdravlje zbog onečišćenja ozbiljno ugroženo, prosvjedovalo se i molilo za pomoć, ali nikad ih nitko od odgovornih nije, čini se, dovoljno ozbiljno shvatio. 

I dr. Znaor kaže da se tako mnogo oboljelih od raka pluća može objasniti prije svega još velikim brojem pušača, dok drugi okolišni čimbenici nisu dokazani. 

No prof.dr. Branka Čučević, onkologica iz Klinike za plućne bolesti Jordanovac, ističe da postoje i drugi faktori. Točno je, kaže prof.dr. Čučević, da je pušenje glavni uzrok oboljenja od karcinoma pluća u 80-90% slučajeva, no kod ostalih 10-20% oboljelih prisutni su drugi rizični faktori kao genetski faktor, pasivno pušenje, prehrana, alkohol i osobito onečišćenje zraka i nepovoljni mikroklimatski uvjeti radnog mjesta. 

Onečišćenje okoliša uzrok karcinoma u 11 posto slučajeva

Prema jednom opsežnom istraživanju u Europi, onečišćenje je okoliša uzrok nastanka karcinoma pluća u 11% slučajeva. Sasvim je jasno da zbrajanje svih navedenih faktora povećava rizik obolijevanja. Primjerice, urbana populacija pušača sigurno je ugrožena više od karcinoma pluća nego ruralna populacija, kaže prof. dr. Čučević. Ističe da na porast učestalosti karcinoma pluća u Sisačko-moslavačkoj županiji sasvim sigurno može utjecati zagađenje zraka, osobito rafinerijskim produktima što su sastavni dijelovi cikličnih aromatičnih hidrokarbonata, oksidativni stres i drugo. No za točnu procjenu udjela svih faktora trebala bi podrobnija epidemiološka ispitivanja svih rizičnih činilaca iz tog kraja. 

Suvremen način života povećao je i incidenciju oboljelih od raka dojke. Zadarska županija i Grad Zagreb prednjače u pojavnosti raka dojke. Doc. dr. Znaor ističe da je u suvremenom svijetu i alkohol veliki rizik, a on se povećava s kasnijom dobi prvog poroda, manje djece i kraćim dojenjem, što su sve češće pojave među suvremenim ženama. 

No zašto, na primjer, Zagorke znatno rjeđe obolijevaju od raka dojke od Zadranki, teško je objasniti bez detaljnih istraživanja reproduktivnih i hormonalnih faktora, kao i faktora životnog stila i učestalosti obavljanja mamografskih pregleda. Generalno, program ranog otkrivanja raka dojke znatno utječe na liječenje i razvoj bolesti. Ako su programi dobri, više se karcinoma otkriva na vrijeme. Općenito je tako otkad je Hrvatska uvela program Mamma, a očekivana je posljedica pad mortaliteta, kaže dr. Znaor i dodaje da se regije u Hrvatskoj znatno razlikuju i po životnim stilovima. 

Loše životne navike su krive

Općenito, imamo loše životne navike. Loše se hranimo i mnogo pušimo, a kroz cijelu Hrvatsku se nastoji raznim aktivnostima osvijestiti ljude da promjene način življenja. Poanta je, ističe doc. dr. Znaor, da je svih vrsta karcinoma daleko više nego što bi moglo biti, a sve zbog loših životnih navika. Kod karcinoma za koje postoji mogućnost rana otkrivanja (rak dojke, rak debelog crijeva i rak vrata maternice), iznimno je važno da se ljudi odazovu pozivima na preventivne preglede jer im to može spasiti život. Poseban je problem i rak prostate, organa koji čini dio reproduktivnog sustava muškaraca.

Međimurci prednjače u stopi oboljelih od raka prostate, ali i svih ostalih karcinoma. Stručnjaci teško objašnjavaju zašto je tako

Iako se u Hrvatskoj otkriva sve više oboljelih, što je i razlog povećane incidencije u statistikama, razvoj raka prostate ovisi o još neistraženim faktorima rizika, ali najvjerojatnije i o obiteljskoj predispoziciji. Pojava tog karcinoma jako se povećava sa starijom životnom dobi i, iako znanost nije sigurna u uzrok, pretpostavlja se da rak prostate ima veze s genima. 

Međimurci prednjače u broju oboljelih od raka prostate, a i kad su svi ostali karcinomi u pitanju, prva su županija po broju oboljelih. Stručnjake prilično zabrinjava rak vrata maternice jer postoje velike razlike u pojavnosti po županijama. Broj oboljelih žena od raka vrata maternice se ne povećava, ali se i ne smanjuje. 

Odnos prema pregledima je ključan

Doc. dr. Znaor ističe da bi se uvođenjem nacionalnog programa ranog otkrivanja smanjile stope incidencije, kao i razlike među županijama. Najveća pojavnost raka vrata maternice je u Šibensko-kninskoj županiji, a odmah potom slijede Virovitičko-podravska i Požeško-slavonska. Problem je vjerojatno i u informiranosti, te u odnosu žena prema nužnim preventivnim pregledima i papatestu kojim se može detektirati rak vrata maternice u najranijoj, neinvazivnoj fazi. 

Dosad se događalo da jedne te iste žene redovito vode brigu o svom zdravlju i dolaze na preventivne preglede svake godine, dok druge koje nisu informirane na preglede ne dolaze. Zato je iznimno važno imati organizirane nacionalne programe za rano otkrivanje raka u sklopu kojih svaka osoba iz ciljne skupine dobiva poziv za pregled na kućnu adresu. Važno je i kontinuirano informiranje, pa koordinatori županijskih zavoda za javno zdravstvo stalno po županijama šire informacije o prevenciji i pregledima. Patronažne su sestre također znatno pridonijele tomu jer su obilazile kuće i provjeravale je li žena dobila poziv za preventivni pregled te zašto se nije odazvala. 

Najkraće rečeno, u Hrvatskoj se povećava broj žena oboljelih od raka dojke, jednako kao i raka pluća, a kod muškaraca se povećava incidencija raka prostate. U porastu je i broj oboljelih od melanoma, ali se kod tog raka prilično dobro može utjecati na prevenciju (zaštita od sunca, redovite kontrole i sl.). 

Siščani u borbi za zdravlje sugrađana

A da je jedini krivac za rak pluća pušenje, sigurno se ne bi složili Siščani koji su se zbog izloženosti onečišćenju rafinerije smještene u njihovu gradu, ujedinili u Udruzi oboljelih od karcinoma Sisak. Uz podršku ekoloških udruga javnosti su isticali da su žrtve onečišćenja te da njihove bolesti imaju veze isključivo s otrovima koje udišu. Iako odgovorni u rafineriji, jednako kao i oni na vlasti te u zdravstvenim institucijama opetovano ponavljaju da onečišćenja nema, ili barem ne u tolikoj mjeri da bi štetilo zdravlju stanovništva, Siščani tvrde suprotno. Nisu se ustručavali reći da tamošnji zavod za javno zdravstvo lažira podatke i da javnost zapravo nema prigodu čuti koliko je stvarno onečišćenje. 

Sisačko-moslavačka županija ujedno je druga u Hrvatskoj po ukupnom broju oboljelih od svih vrsta karcinoma, odmah iza Međimurske županije. Sličan se scenarij događa i u Slavonskom Brodu gdje ljudi neprestano gledaju u otrove koji izlaze iz dimnjaka rafinerije, zatvaraju prozore jer se ne može normalno disati i hodaju s maskama na licu, dok odgovorne institucije tvrde da rezultati mjerenja pokazuju kako su štetne materije u granicama dopuštenih vrijednosti definiranih zakonom. 

Na njihovoj strani nije ni resorni ministar Mihael Zmajlović koji je nedavno uvjeravao Brođane i javnost da iz dimnjaka bosanskobrodske rafinerije izlazi obična vodena para. A rak pluća jedna je od najubojitijih bolesti. Nažalost, kako pojašnjava i prof. dr. Čučević, čak i uz današnju terapiju koja je u posljednjem desetljeću otkrićem molekularnih tumorskih markera značajno napredovala te ciljanu terapiju, mortalitet od raka pluća je još dosta visok. Postotak bolesnika koji preživljavaju pet godina od dijagnoze u prosjeku iznosi 10%. 

U svijetu se obavlja i transplantacija pluća koja se u Hrvatskoj ne radi. Prije nekoliko godina obavljena je jedna, ali pokušaji da se presađivanje pluća implementiraju trajno u hrvatsku medicinu nisu uspjeli ponajviše iz financijskih razloga. Riječ je, naime, o najzahtjevnijem i najskupljem transplantacijskom postupku.  U međuvremenu je sklopljena vrlo dobra suradnja s centrom u Beču, tako da naši bolesnici obavljaju taj zahvat tamo bez ikakvih problema i uz suradnju naših liječnika. Sva operativna priprema radi se na Klinici za plućne bolesti Jordanovac, a tamo se i prati bolesnika nakon transplantacije jer su naši liječnici za to osposobljeni. 

- Od karcinoma pluća obolijevaju više muškarci nego žene (5-10%) što se pripisuje većoj učestalosti pušenja među muškarcima, ali zadnjih godina trend učestalosti među ženama značajno raste. Žene imaju veće izglede za izlječenje ili dugotrajnije preživljavanje i ta činjenica se danas intenzivno istražuje - pojašnjava prof.dr. Branka Čučević. Postotak bolesnika s karcinomom pluća, raste s dobi bolesnika, ali danas zabrinjava  to da se dobna granica sve više smanjuje. Tako danas nije nikakva rijetkost sresti bolesnika već u tridesetim godinama života, što je prije 20 godina bila prava rijetkost. Razlozi su očito, smatra prof. dr. Čučević, u pogoršanju spomenutih čimbenika rizika koji nisu u vezi s pušenjem, jer je pušenje rizik za koji je potrebno dosta godina da bi se očitovao. Mnogi su oboljeli od raka pluća bivši pušači što potvrđuje da pušenje ima dugotrajan učinak na naše zdravlje.  

>>> Ovaj tekst je preuzet iz tjednika 24sataExpress...