Zbog visokih temperatura pčele izlaze iz košnica i legu, što je za njih pogubno. Pomor insekata koji oprašuju 70 posto biljaka koje jedemo prijavljuju u cijeloj zemlji
Dezorijentirane su: Pčele misle da je došlo proljeće te ugibaju
Situacija je loša. Javljaju nam se pčelari iz Istre, Međimurja, Podravine, s Korčule... Svi prijavljuju pomor pčela, kaže zabrinuti prof. dr. sc. Nikola Kezić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
Uzrok tih smrti su neprirodno visoke temperature, koje ovih dana probleme stvaraju i ljudima. Pčele misle da je proljeće, pa umjesto da miruju izlaze iz košnica.
- Vani ne pronalaze hranu, a u košnicama troše zalihe - objašnjava prof. Kezić. Visoke temperature ubojite su za pčele i jer su temelj za nastanak mnogih bolesti. S druge strane, događa se i da matica počne leći jajašca. Pomladak opet troši zalihe hrane, a leglo često ne izdrži do ljeta. Pčelari strahuju da se ne ponovi zima od prije četiri godine, kad smo ostali bez 20 posto korisnih kukaca.
- Pozivamo pčelare da se organiziraju, da popišu sve probleme i da nam se jave u Hrvatsku poljoprivrednu agenciju kako bismo zajedno pokušali riješiti problem - upozorio je prof. Kezić.
No loša vijest i za pčele, ali i za ljude, je da se ovako teško vrijeme nastavlja. Visoke temperature grijat će nas do kraja tjedna. Na kopnu će dosezati 12, a na moru i do 18 Celzijevih stupnjeva.
- Puhat će i južni vjetrovi. Oni neće biti jaki, ali će biti konstantni, pa će nam to sve teško padati - kaže Nebojša Subanović iz Meteo-infa. On vjeruje da su strahovi pčelara opravdani.
- Ne možemo točno predvidjeti, ali krajem siječnja moglo bi naglo okrenuti, pa bi temperature mogle pasti, a nisu isključene ni velike količine snijega. Ne mora biti nužno da će se to dogoditi, ali to je svakako jedan od scenarija. Pa zima je tek počela - kaže Subanović.
Neuobičajeno toplo vrijeme pogodilo je cijelu Europu, a nestanak pčela odavno muči i cijeli kontinent. Osim klimatoloških uvjeta, uzroci su razne bolesti, ali i velik broj agresivnih pesticida.
- Nestanak pčela je zabrinjavajući jer one sudjeluju u oprašivanju 70 posto usjeva koji se koriste u ljudskoj prehrani - kaže dr. vet. med. Zlatko Tomljanović, viši stručni savjetnik za pčelarstvo u Poljoprivrednoj savjetodavnoj agenciji. Stručnjaci su složni - kad bi nestalo pčela, zaprijetila bi nam globalna katastrofa jer bi njihovim nestankom nestalo mnogo biljaka, pa bi mogla zavladati glad.