Bitka za vlast ili smjer: Što se sve krije iza 16 sati pregovora?

O pregovorima HDZ-a i Mosta uglavnom govore neimenovani izvori. Za neke bliske Mostu, kako tvrde za tjednik Express, Boži Petrovu bilo je lakše s Tomislavom Karamarkom.

Javno Andrej Plenković (HDZ) i Božo Petrov (Most) širokim osmjesima prilaze jedan drugome te tvrde kako pregovori odlično teku. Sve oči uprte su u raspored fotelja jer to najviše govori o omjeru snaga buduće vlade. Šefovi trenutačno najistaknutijih stranaka, HDZ-a i Mosta, kažu da još nisu ni stigli do podjela ministarstava. Ipak, iz obaju redova cure informacije kako je pozicija Mosta oslabljena jer zbog 13 osvojenih mjesta u Saboru u ponudi HDZ-a su im četiri umjesto nekadašnjih šest ministarstava. Ujedno je od HDZ-ovaca potekla informacija da bi Plenković dao Petrovu jedno od četiri potpredsjedničkih mjesta u vladi, a to navodno Petrovu nije drago jer je u prošloj bio pozicijski izjednačen s tadašnjim HDZ-ovim šefom. No Petrov uporno javno ponavlja da mu nisu bitne fotelje i da HDZ slobodno može s HNS-om sastaviti vladu te da mu je najbitnije da prihvate njihovih sedam ključnih točaka.     

Da li mu je uistinu teže s Plenkovićem ili s Karamarkom Božo Petrov nam nasmijano kaže: “Nema mi razloga biti teže s Plenkovićem jer su s njime razgovori puno jednostavniji i argumentiraniji. Nema parola, nema floskula, nema predizbornih balona. Nije mi dosadno. Dapače puno je zanimljivije.”

Ujedno ističe kako to ne govori da bi išao niz dlaku HDZ-u zbog pregovora jer, što se njega tiče kaže, Most ni ne treba biti u Vladi. Kako doznajemo iz izvora bliskih Mostu jedino što još može poljuljati pregovore HDZ-a i Mosta, koji su pri kraju, jest pitanje postavljanja prema Europskoj komisiji vezano za konverziju kredita iz ‘švicaraca’ u eure. Za sada se i tu slažu no očito postoji bojazan Mosta da bi HDZ mogao promijeniti taj stav, pa zbog toga iz mostovih krugova i dalje govore da bi to jedino moglo narušiti njihov odnos. No pitanje svih pitanja jest što su, vjerojatno budući partneri, radili u 16 sati dosadašnjih pregovora, osim što su ih javno komentirali kako ‘idu u dobrom smjeru’.

24sata otkriva slijedeće korake budućih partnera. Od sedam uvjeta izmjena Zakona o HRT-u i proglašenje isključivog gospodarskog pojasa morat će pričekati iz formalnih razloga, ali zato će se i za to morati ispuniti neki preduvjeti. Za IGP će buduća Vlada odmah morati dati hodogram aktivnosti, a za HRT i sniženje pretplate na 65 kuna, od kojih Most ne odustaje, morat će napraviti popis procedura s rokovima kad će to i kako realizirati. Oko ostalih pet pitanja su se uskladili, a Most se na slijedeći način misli osigurati da to ne ispadne samo pusto obećanje HDZ-a. Na konstituirajućoj sjednici Sabora 14. listopada i nakon što se izabere predsjednik, radna tijela i ostalo što ide po proceduri deset posto zastupnika tražit će izmjene i donošenje zakona koji se odnose na demokratizaciju izbornog sustava, financiranje političkih stranaka, izmjene Ovršnog zakona, izmjene zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj samoupravi te ukidanje porezna na tvrtku. Tako je npr. Most dogovorio da će lokalni čelnici ubuduće moći odvajati od plaće svega 15 posto iz prihoda (danas to debelo premašuje 20 posto). Oni koji to neće poštivati gubit će vlast. Rezultat će biti smanjenje broja općina - otpast će one koje se neće moći same financirati, ili će smanjivati broj zaposlenih ili njihove plaće, a može sve to i rasti ukoliko se pokažu kao sposobni menadžeri. Uštedjet će se milijarda kuna koje će lokalne i regionalne uprave morati koristi namjenski, a ne za zaposlene. Novim ovršnim zakonom neće više biti izbacivanja ljudi na ulice, a još je tajna kako će to osigurati. Na slijedećim lokalnim izborima izmjenom izbornog zakona građani će moći zaokružiti tri kandidata i time će se onemogućiti velikim strankama da kalkuliraju s mjestima na listama. Ukidanjem poreza na tvrtke poduzetnici će raspolagati s 300 milijuna kuna, koje sada ubire država. Zastupnici će morati barem godinu dana sjediti u sabornici da bi ostvarili pravo na tzv. 6 punih i 6 upola manjih plaća prestankom rada, a novčano će kažnjavati nedolaske na sjednice i glasanje. Kazne navodno neće biti simbolične.

Prema našem sugovorniku upućenom u pregovore Most je odbio imati potpredsjednika Vlade za društvene djelatnosti koji je dosad bio Božo Petrov. Ostanu li bez Ministarstva gospodarstva, traže potpredsjednika za gospodarstvo i financije. Ujedno navodno za Petrova traže mjesto šefa Sabora pa bi u vladi na mjestu potpredsjednika za gospodarstvo sjedio mostovac. Kako mostovci žele energetiku sačuvati za sebe, ona bi se izdvojila iz ministarstva gospodarstva i pripojila zaštiti okoliša koje bi vodio Most.