Problemi s razvojem govora su česti, a važno je što prije reagirati. Treba im puno čitati, pričati i sve opisivati. Djeca s ovom poteškoćom potpuno razumiju govor svoje okoline
Usporen razvoj govora trebalo bi prepoznati do 2. rođendana
Usporen razvoj govora čest je problem, a obično se primjećuje u dobi od tri do četiri godine. Djeca s ovom poteškoćom potpuno razumiju govor svoje okoline, ali ne služe se gramatički ispravnim rečenicama primjerenim njihovoj dobi.
- Osnovni uvjet za ovladavanje govorom je organska osnova za njegov razvoj, a to podrazumijeva dobar sluh, govornu motoriku, normalnu inteligenciju, zvukovno zahvaćanje glasova, jezične sposobnosti i razlikovanje pojedinih glasova - pojašnjava logoped, prof. Nataša Šunić.
Sposobnost vladanja jezikom razvija se iz dječje potrebe da komunicira i shvati svijet u kojem raste te se razvija. Već kod dvogodišnjaka postoje velike razlike ovladavanja govorom. Neka djeca na prvi rođendan govore kratkim rečenicama, dok druga jedva imaju nekoliko riječi u vokabularu.
Djeca od 2. do 6. godine, koja imaju nerazvijeni govor, u većini slučajeva motorički su nespretnija od drugih, crteži su im nevješti, pokreti slabo koordinirani, a dijete nije sigurno ni u odnose lijevo - desno.
- Gledajući usporedbu s normalnim razvojem govora u skladu s kronološkom dobi, usporeni razvoj govora se u najtežim slučajevima može prepoznati već u djeteta od godine i pol - kaže Šunić dodajući kako bi se roditelji trebali obratiti logopedu čim posumnjaju na probleme s govorom.
- Što se ranije utvrdi uzrok kašnjenja u govoru i dijete se pošalje specijalistima, to je veća šansa da će se problem otkloniti ili barem ublažiti - kaže logopedinja.
Djeci s usporenim razvojem govora treba verbalizirati, imenovati, opisivati što dijete ili roditelj radi te kako se osjeća. Dijete se treba poticati na govor putem onomatopeja iz prirode, a pomažu i slikovnice s velikim slikama bez puno detalja.
Prepoznajte prve probleme
- dijete se tijekom 1. godine manje glasa od vršnjaka
- tijekom 2. godine teže razumije jednostavne rečenice “dođi”, “daj” i ne pokazuje s lakoćom predmete
- u 3. godini rječnik nije bogat, ne može pokazati boje niti imenovati slike svakodnevnih predmeta
- s 4. godine ne razumije jednostavne pridjeve (mali, veliki)
Kako pomoći?
Roditeljima djece s problemima razvoja govora logopedinja Šunić naglašava važnost rada na vezi zvuk - slika. Zvučni stimulansi pomažu djetetu da prepozna, primjerice, životinju sa slike.