U Zagrebu se okupili vrhunski svjetski stručnjaci za dijabetes

Od 23. do 25. veljače u Zagrebu, u hotelu Sheraton, održava se međunarodni poslijediplomski tečaj iz dijabetologije Zdenko Škrabalo (EASD) Postgraduate Course on Clinical Diabetes and its Complications.

U organizaciji Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metaboolizma Hrvatskog liječničkog zbora i Europskog dijabetološkog društva (EASD - European Association for Study of Diabetes), tečaj je okupio više od 200 sudionika iz 25 zemalja, a u tri dana brojni međunarodni stručnjaci i vrhunski hrvatski dijabetolozi podijelit će svoja iskustva i nova saznanja u liječenju dijabetesa i komplikacija dijabetesa kroz predavanja i radionice.

Stručnjaci će polaznicima prenijeti nove spoznaje u liječenju dijabetesa i brojnih komplikacija, među ostalim vezano uz tretman dijabetesa u trudnoći, kardiovaskularnim rizicima kod oboljelih od dijabetesa, liječenju dijabetičke neuropatije, dijabetičkog stopala, prevenciji disfunkcije bubrega kod oboljelih od šećerne bolesti te posebno vezano uz liječenje predijabetesa kod pretilih pacijenata.

Jedna od uvodnih tema vezana je i uz očekivane promjene klasifikacije tipova dijabetesa, odnosno mogućnosti da struka uskoro definira potpuno novu klasifikaciju tipova i podtipova bolesti.

- Prema postojećoj klasifikaciji šećerne bolesti, danas razlikujemo šećernu bolest tipa 1, šećernu bolest tipa 2, gestacijsku šećernu bolest i još nekoliko tipova bolesti povezanih s drugim zdravstvenim problemima. No, danas znamo da unutar šećerne bolesti tipa 1, kao i šećerne bolesti tipa 2, postoji veliki broj različitih podtipova. Stoga za nekoliko godina vjerojatno nećemo imati istu klasifikaciju šećerne bolesti - kaže doc.dr.sc. Dario Rahelić, predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma.

Tako neke osobe koje imaju pozitivna inzulinska protutijela vrlo sporo razvijaju manifestnu šećernu bolest. S druge strane, obično se smatra da se šećerna bolest javlja u djece ili adolescenata, no danas znamo da se ona može razviti i u kasnijoj životnoj dobi. Ta sporo razvijajuća šećerna bolest koja se javlja u starijoj dobi naziva se LADA, pojašnjava doc.dr.sc. Rahelić.

- Još je kompleksnija situacija kod šećerne bolesti tipa 2. Nekad se smatralo da su dva osnovna mehanizma nastanka bolesti – neosjetljivost perifernih tkiva na inzulin i oštećenje beta stanica u gušterači koji luče inzulin. Danas znamo da je taj mehanizam puno kompleksniji i uključuje; disfunkciju alfa stanica gušterače koje luče glukagon, tzv. inkretinsku disfunkciju, poremećaj u lučenju i djelovanju crijevnih hormona koje potiču lučenje inzulina ovisno o glukozi, poremećaj u lučenju neurotransmitera, itd. U nekih osoba oboljelih od šećerne bolesti prevladava inzulinska rezistencija, smanjena djelotvornost inzulina, dok u drugih prevladava oštećena funkcija stanica koje luče inzulin. U trećih prevladava neki drugi mehanizam koji dovodi do šećerne bolesti. S te strane, svaki od tih mehanizama koji prevladavaju u nastanku šećerne bolesti zahtjeva različiti pristup u liječenju i zapravo zahtjeva promjenu postojeće klasifikacije šećerne bolesti - upozorio je doc. dr. sc. Rahelić.

Također, nekada se smatralo da je dijabetička ketoacidoza gotovo isključivo povezana s tipom 1 šećerne bolesti, danas se zna da se ona javlja i u tipu 2 šećerne bolesti. Opet, neke su osobe sa šećernom bolešću tipa 2 sklone nastanku ketoacidoze, nerijetko imaju pozitivna inzulinska protutijela i takav se tip šećerne bolesti obično naziva šećernom bolešću tipa 1,5.

- Ukratko, sve navedeno govori u prilog da je samo pitanje vremena kad će postojeća klasifikacija odnosno podjela šećerne bolesti postati povijest, ističe doc.dr.sc. Dario Rahelić.

Ovogodišnji poslijediplomski program nazvan je po nedavno premiunulom akademiku Zdenku Škrabalu, svjetski priznatom dijabetologu iz Hrvatske, koji je hrvatsku dijabetologiju učinio prepoznatom u Europi, ali i svijetu.

- Dvije i pol milijarde kuna troši se godišnje na liječenje bolesnika sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. To čini oko 11 posto proračuna HZZO-a, a 86 posto tog iznosa čine troškovi liječenja komplikacija šećerne bolesti - upozorava doc. dr. sc. Rahelić te dodaje kako je u liječenju šećerne bolesti motivirati oboljelu osobu, pri čemu nije važan samo dijabetolog, već dijabetološki tim, kojega čine i medicinska sestra-edukator, klinički dijetetičar, psiholog, fizioterapeut te liječnici ostalih specijalnosti, kao što su oftalmolozi, nefrolozi, neurolozi i kardiolozi.