IBS ili ‘irritable bowel syndrome’ očituje se bolovima u trbuhu, nadutošću te promijenjenim ritmom pražnjenja crijeva od najmanje tri mjeseca
Probava na udaru stresa - evo kako smiriti nervozna crijeva
Sindrom iritabilnog crijeva najčešći je funkcijski poremećaj probavnog trakta. Iako uzrok bolesti nije do kraja razjašnjen, smatra se da su loše usklađeni signali između mozga i crijeva, a to uzrokuje da tijelo pretjerano reagira na inače normalne podražaje u probavnom procesu.
Uz grčevitu bol u trbuhu, simptomi su i epizoda proljeva i zatvora, nadutost, osjećaj punoće, blage mučnine i žgaravice, bolovi u žličici uz učestalo podrigivanje te čujno i nekontrolirano grčenje crijeva. Bol se teško lokalizira na jednome mjestu te se uglavnom “šeta” u trbuhu, a najčešće se pojačava nakon obroka i popušta nakon stolice.
- Javlja se kod mlađih ljudi, ali niti jedna dobna skupina nije izuzeta i dvostruko je češći u žena. Hrana ne uzrokuje sindrom iritabilnog crijeva, ali određene namirnice, posebno one koje nadimaju, kao i stresni faktori, mogu pogoršati simptome - objašnjavju gastroenterolozi iz Poliklinike Arista. Od ovoga sindroma pati oko 10-15 posto odraslih.
- Od sindroma najčešće pate ljudi koji imaju visoka očekivanja, odnosno perfekcionisti. Pacijenti se često žale na visok stupanj stresa, tjeskobe, ali i na druge psihosomatske simptome - kaže nutricionistica Darija Vranešić Bender s portala Vitamini.hr.
Ovaj sindrom ne predstavlja nikakav rizik za razvoj ozbiljnih bolesti probavnog trakta, a u većini slučajeva blagi znakovi i simptomi mogu se uspješno rješavati kontrolirajući stres i prehranu te stil života.
- Kod većine ljudi dobar se učinak postiže programom dnevnih aerobnih vježbi kao redukcije stresa - šetnjom, trčanjem, vožnjom bicikla, plivanjem ili adekvatnim snom uz uzimanje dovoljno tekućine - objašnjavaju gastroenterolozi iz Ariste.
Promjene u prehrani zahtijevaju izbacivanje hrane koja nadima (grahorice, kupus, gazirana pića, sorbitol iz žvakaćih guma), a uvođenje prehrane s niskim udjelom prirodnih šećera (tzv. Fodmap dijeta) jer može smanjiti simptome. Korisna su i topljiva vlakna (primjerice psyllium), dok netopljiva prehrambena vlakna (mekinje) ne ublažavaju simptome. Probiotici iz fermentirane hrane utječu na zdravlje crijevne flore, a aminokiselina L-triptofan stimulira serotoninergičku aktivnost i posebno je djelotvorna kod zatvora, kaže Vranešić Bender.
Top 5 savjeta
- Na pregled kad probavne tegobe postaju izraženije Simptome koji se tipično ne uklapaju i koje nazivamo “alarmantnima” su pojava “dubokih” tupih bolova lociranih na jednome mjestu, krv u stolici, gubitak apetita i nagao gubitak težine, te pojava noćnih simptoma.
- I prehrambeni čimbenici utječu na razvoj bolesti Na pogoršanje simptoma utječu pretjeran unos masnoća, preosjetljivost na laktozu, sorbitol i fruktozu, prejedanje, neredovito i prebrzo jedenje te prekomjeran unos alkohola, kave i gaziranih pića.
- (Ne)redovita stolica jedan je od glavnih simptoma Promjene mogu varirati od zatvora pa do proljevastih stolica ili kombinacije. Pacijenti najčešće navode pojavu mekanih, kašastih stolica nakon obroka, s tim da je često prva jutarnja stolica uredna, a potom slijede mekše. U stolici zna biti i primjesa sluzi, a prati je i osjećaj nepotpunog pražnjenja crijeva. Zatvor uglavnom znači izostanak stolice na 3-4 dana.
- Prava kombinacija su lijekovi i psihoterapija Lijekovi koji se pripisuju za grčeve i bolove najčešće su antikolinegici i spazmolitici, kod proljeva antidijaroici te lijekovi koji ubrzavaju motilitet i sekreciju tekućine u tanko crijevo kod zatvora. Nekad pomažu antidepresivi i sedativi.
- Pridržavate li se dijetnog režima, simptomi nestaju Oko 60 posto ljudi vjeruje da im određena hrana pogoršava simptome, a istraživanja i pokazuju da alergija na hranu može biti “okidač”. Promjene u prehrani su uspješne kod 65 posto ljudi.