Pripazite, predinfarktno stanje može potrajati čak deset dana

Srčani udar obično dolazi posve neočekivano, no mnogi koji ga dožive mogli su vjerojatno prepoznati neke simptome ranijih problema sa srcem samo da su na njih obratili pažnju i shvatili da upućuju na probleme sa srcem. Na primjer, dok srčani udar podrazumijeva snažnu i oštru prodornu bol u prsima koja se širi prema vratu i donjoj čeljusti te je neprekidna, bol koja se javlja u takozvanom predinfarktnom stanju u početku je drugačija, atipična i nerijetko je povezujemo s drugim zdravstvenim problemima.

- Takozvano predinfarktno stanje uključuje postupno zatvaranje koronarne arterije ugruškom (trombom), a najčešći i tipičan simptom je jaka  stezajuća bol iza prsne kosti, koja se može javiti na najmanji napor ili u mirovanju. Za razliku od infarkta, kad je bol neprekidna, u predinfarktnom stanju bol nije trajna i spontano se smiruje, ali se najčešće vraća u različitim intervalima. Što je infarkt bliži, intervali između bolova su kraći, bolovi traju dulje, a intenzitet boli je jači - pojašnjava dr. Dražen Šebetić, internist, subspecijalist kardiolog iz Poliklinike Šebetić u Zagrebu.

Smjer širenja boli iz prsišta najčešće je prema vratu i donjoj čeljusti, zatim je to često lijeva ruka, a bolovi su nerijetko praćeni znakovima podražaja vegetativnog živčanog sustava, kao što je preznojavanje ili jaka mučnina. 

- Osim ove tipične kliničke slike koju nazivamo nestabilna angina pektoris ili akutni koronarni sindrom bez ST elevacije, postoje i  atipične varijante kliničke slike. Kao, na primjer, kad se bol dominatno javlja u donjoj čeljusti ili u lijevoj ruci, a to često dovodi do zamjene problema sa srcem s nekim drugim kliničkim stanjima - dodaje dr. Šebetić.

Tu je zatim pojava teških i po život opasnih srčanih aritmija, koja također može biti dominatan znak bolesti, bez naglašenih drugih simptoma. Ističe kako je posebno teško prepoznati predinfarktno stanje kod dijabetičara, jer kod njih bol u prsištu može biti potpuno atipična,  poput pečenja ili žarenja u prsima. Kod njih se često javlja i nastupom zaduhe u mirovanju ili minimalnom naporu.

Općenito, ako primijetite značajnije promjene u disanju ili primjećujete da vam se događa zaduha i kod malih napora, pogotovo ako je to više nego u usporedbi s razdobljem otprije godinu dana, te ako se javljaju problemi s disanjem u ležećem položaju, dobro je konzultirati se s liječnikom i definitivno isključiti probleme sa srcem. I žene mogu imati atipične simptome.

Umjesto boli, mogu se javiti osjećaj mučnine, umora, groznica i hladan znoj, pa čak i probavne smetnje, a to se može javiti i nekoliko dana prije srčanog udara, pa s takvim simptomima nije zgorega posjetiti liječnika. Prema studiji koju su objavili istraživači sa Sveučilišta u Sjevernoj Karolini, i vrtoglavice, kad naglo ustanete, uz osjećaj lupanja srca, gotovo da su siguran znak mogućih ozbiljnijih problema sa srcem i mogu upućivati na infarkt, pa se savjetuje odlazak liječniku.  

- Kod predinfarktnog stanja najvažnije je prepoznati da se u našem tijelu dešava nešto potpuno novo i jako opasno. Vrlo je važno da se simptomi koji se odnose na bol u prsištu uvijek najozbiljnije shvate te da osoba potraži pomoć u najbližoj hitnoj službi kako bi se na vrijeme provela dijagnostika. Liječnici će prvo utvrditi radi li se  o akutnom koronarnom sindromu, a zatim će se učiniti stratifikacija rizika na temelju koje se najrizičnije pacijente za razvoj srčanog udara šalje u centre u kojima je moguće učiniti i perkutanu koronarnu intervenciju te na taj način spriječiti nastanak srčanog udara - kaže kardiolog Dražen Šebetić.

Masnoće i andol

Bolesnici koji su svrstani u skupinu niskog rizika liječe se konzervativno, a temelj liječenja su lijekovi protiv povišenih razina masnoća u krvi (statini) i acetil salicilna kiselina (andol, aspirin i slično), koji sprečava nakupljanje trombocita na mjestu oštećenja arterije procesom ateroskleroze. Pacijenti se redovito moraju javljati na kardiološke kontrole (razina masnoća u krvi kontrolira se svakih šest mjeseci), a izuzetno je važno i promijeniti životne navike.

Više kretanja, nepušenje te kontrola tlaka i ‘šećera’

Promjena životnih navika, između ostalog, uključuje uvođenje svakodnevne fizičke aktivnosti, redukciju tjelesne težine, prestanak pušenja te liječenje povišenog tlaka i šećerne bolesti, a to posredno podrazumijeva i promjenu navika vezanih uz prehranu. 

- Ako se prvo upozorenje ne shvati ozbiljno i osoba koja ima problema sa srcem ne promijeni loše životne navike, slika predinfarktnog stanja može se ponoviti u puno težem obliku - upozorava kardiolog Šebetić.

Ugradnja stenta sprečava oštećenje srčanog mišića srčanim udarom 

Ako je osoba svrstana u visoki i srednji rizik od srčanog udara, tada će oblik liječenja uvijek biti perkutana koronarna intervencija, a to najčešće završi ugradnjom stenta (potpornice) u arteriju koja se počela zatvarati trombom. To su u pravilu najvrednije intervencije jer sprečavaju teško oštećenje srčanog mišića srčanim udarom, pojašnjava dr. Šebetić.  

Činjenice koje vam mogu spasiti život 

Bol se najčešće osjeća u sredini prsa i malo na lijevo te se širi u vrat i vilicu te lijevu ruku, no to nije pravilo - odraz boli možete osjetiti i na desnoj strani, a kod žena se često može javiti i bol na drugim mjestima, primjerice nadlaktici ili u predjelu želuca. Bol i nelagoda u predjelu prsnog koša često se javljaju u fazi mirovanja ili kod minimalnih napora

Na srcu se piše svaka proživljena emocija i stres

Stresne i neugodne situacije potiču proizvodnju adrenalina koji nam podiže puls i tjera srce na brži rad. Ako takvo stanje potraje, to će se negativno odraziti na kardiovaskularni sustav u cjelini, a srce koje cijeli život pumpa krv po tijelu, oslabit će u takvim uvjetima. Stoga se fokusirajte na svoju dobrobit.

Prije samog infarkta moguća je jaka tjeskoba

Srčani udar može uzrokovati intenzivnu tjeskobu ili strah od smrti. Ljudi koji su preživjeli infarkt primijetili su kako su se osjećali vrlo čudno i uznemireno prije samog srčanog udara, kao da očekuju neku strašnu nevolju.