Dugotrajan kašalj - obratite pažnju ako kašalj s iskašljavanjem traje dulje od tri tjedna, a prate ga bol u prsima, povišena temperatura, noćno znojenje i gubitak teka
Odnosi živote: Tuberkuloza se teško otkriva i liječi 6 mjeseci
Tuberkuloza u zadnja dva desetljeća postaje prioritet europskog javnog zdravstva. Dva su razloga: prvi je porast broja oboljelih u istočnoj Europi, a drugi je otpornost uzročnika na lijekove.
- Procjenjuje se da je jedna trećina svjetske populacije (1,7 milijardi ljudi) zaražena uzročnikom tuberkuloze - kaže mr.sc. Alma Rožman, dr. med. specijalist za plućne bolesti i tuberkulozu iz Poliklinike za bolesti dišnog sustava u Zagrebu. Prema zadnjim podacima, dodaje, 2014. godine 9,8 milijuna ljudi bolovalo je od ove bolesti, a njih 1,5 milijuna je umrlo.
- Tuberkuloza je zarazna bolest od koje ljudi obolijevaju i umiru i u 21. stoljeću. Uzročnik tuberkuloze je acidorezistentna bakterija (Mycobacterium tuberculosis) koju je Robert Koch otkrio 1882.godine. Bolest koja prvenstveno zahvaća pluća može zahvatiti i neke druge organe, kao što su limfni čvorovi, plućna maramica, mozak, bubrezi, zglobovi i drugo, pa tada govorimo o izvanplućnoj tuberkulozi. Prenosi se kapljičnim putem, pa jedan oboljeli može zaraziti od 10 do 15 osoba godišnje, od kojih 30% oboli od ove bolesti u sljedećih 10 godina - kaže naša sugovornica.
Rizični faktori su siromaštvo, glad, beskućništvo, nebriga za zdravlje, loš zdravstveni sustav, kronične bolesti, droga, alkohol, produljenje životne dobi i migracije. Tuberkuloza uglavnom započinje podmuklo, općim simptomima bolesti koji traju dulje od tri tjedna, a to su najčešće kašalj, iskašljavanje gnoja ili krvi, otežano disanje, bol u prsištu, povišena tjelesna temperatura, prekomjerno noćno znojenje, gubitak apetita i tjelesne težine. Osjećaj umora, opća slabost i nevoljkost javljaju se istodobno u početku obolijevanja.
Bolest se uglavnom slučajno otkriva, pojavom prvih simptoma ili tijekom pregleda zbog neke druge bolesti. U starijih osoba tuberkuloza se teže otkriva, a djeca se najčešće zaraze od oboljele osobe s kojom žive.
- Tuberkuloza spada u skupinu izlječivih zaraznih bolesti pa je osobito važno rano otkrivanje i pravilno liječenje bolesti. Nakon liječničkog pregleda i obavljenih pretraga postavlja se konačna dijagnoza - ističe dr. Rožman.
Uzročnik tuberkuloze otporan je na sve lijekove
U visokoindustrijaliziranim zemljama, ali i u zemljama u razvoju, u porastu je tuberkuloza oboljelih s multirezistentnim uzročnikom koji je otporan na sve lijekove za liječenje tuberkuloze. Sve učestalija je i pojava multirezistente i ekstenzivne tuberkuloze, kao dugotrajnih i teških oblika bolesti otpornih na liječenje pojedinim ili svim lijekovima. Zbog porasta obolijevanja od dijabetesa, kronične opstruktivne bolesti pluća (KOPB) osobito u nerazvijenim zemljama svijeta, tuberkuloza se sve češće javlja kao popratna bolest, a liječenje je otežano zbog uzajamno štetnog djelovanja, upozorava dr. Alma Rožman.
Prenosi se kao prehlada, zaraženi ne mora oboljeti
Izvor zaraze je bolestan čovjek u čijem se iskašljaju nalaze uzročnici tuberkuloze pa se bolest širi udisanjem kapljica (kapljičnim putem) i kao obična prehlada (putem govora, kašlja, kihanja, poljupca). No kod tuberkuloze treba razlikovati zarazu od zarazne bolesti. Zaraza znači da je uzročnik bolesti ušao u organizam, ali zaražena osoba ne mora oboljeti, a to ovisi o otpornosti organizma, pojašnjava dr. Rožman. Manji postotak ljudi oboli od aktivne, uglavnom plućne tuberkuloze. Ukratko, čak i kad se dogodi zaraza, ne moraju strahovati od toga da će se bolest sigurno pojaviti ako nisu prisutni i rizični faktori.
- Dolazi s drugim oboljenjima Tuberkuloza sve češće postaje pridružena zarazna bolest novim epidemijama, poput virusa humane imunodeficijencije (HIV). Zaraženi HIV-om čak 20 do 30 puta češće obole od aktivne tuberkuloze.
- Hrvatska na europskoj razini, na 100.000 stanovnika je 11 oboljelih U Hrvatskoj je posljednjih desetljeća zabilježen pad broja oboljelih. U 2014. iznosio je 11 oboljelih na 100 tisuća stanovnika. Broj oboljelih treba smanjiti na “nula” oboljelih na 100 tisuća stanovnika jer tada tuberkuloza prestaje biti javno-zdravstveni problem, kao što je primjerice u nekim zemljama Europske unije, među kojima je Švedska, ističe dr. Rožman.
- Cijepljenje je i dalje najbolja prevencija Najbolja primarna prevencija protiv tuberkuloze je cijepljenje BCG vakcinom koje se obavlja u Hrvatskoj prema propisanom kalendaru cijepljenja od novorođenačke do adolescentske dobi. Cjepivo štiti od obolijevanja od teških oblika tuberkuloze (meningitisa, encefalitisa). Osobe koje nisu cijepljene četiri puta češće obolijevaju od tuberkuloze nego one koje su se cijepile. U pretrage za utvrđivanje oboljenja ubrajaju se radiološka snimka pluća, analiza iskašljaja i kožni tuberkulinski test. Oboljeli koji se ne liječe opasni su za okolinu.
- Najčešće se obolijeva u rano proljeće Obolijevanje od TBC-a je češće u osoba srednje životne dobi, radno sposobnoj populaciji, pogotovo u nerazvijenim zemljama, dok razvijene zemlje bilježe porast kod starijih. Mlađe žene češće obolijevaju, i to od težih oblika. Broj oboljelih od TBC-a veći je u radoblju kasna zima/rano proljeće i sredinom ljeta.
- Prva dva mjeseca liječenje se provodi u bolnici Svaki novootkriveni tuberkulozni bolesnik u Hrvatskoj započinje liječenje u bolnici, u trajanju od dva mjeseca, a nakon što prestane biti zarazan za okolinu, liječenje se još barem četiri mjeseca nastavlja u kućnim uvjetima.