Svaki mjesec stignu do dva nova slučaja djece ovisne o tehnologiji. Zbog nje djeca lošije spavaju i uče. Čak 1100 sati na godinu djeca u Hrvatskoj provedu pred TV-om
ZABRINJAVAJUĆE
‘Dječaci su ovisni o igricama, a djevojčice o smartphoneima’
Djeca koja imaju pristup pametnim telefonima i tabletima ili kompjutorskim igrama u svojim sobama spavaju pola sata manje od vršnjaka koji to nemaju, pokazalo je istraživanje kalifornijskog sveučilišta objavljeno u časopisu Pediatrics.
- Smetnje spavanja su proporcionalne s vremenom provedenim na gadgetu prije odlaska na počinak i napetošću sadržaja, a obrnuto proporcionalne s dobi. Što su djeca mlađa, to im više smeta - kaže dječji psiholog dr. Nenad Jakušić, voditelj Centra za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih u Klinici za dječje bolesti Zagreb. Ističe i kako više problema imaju emocionalno nezrelija i psihički nestabilna djeca.
Također, napominje kako često čuje od djece da nakon večernjih elektroničkih igri imaju čudne snove, sanjaju da su dio igre ili su u njoj zarobljeni. Bude se umorniji i nervozniji. Za zdrav san potreban je i zdrav dnevni život, a to uključuje kretanje, korištenje svih osjetila, stvarne kontakte s ljudima, korištenje logike, mašte i emocija, a ne samo prstiju, očiju i nekoliko vijuga u mozgu.
Ističe i kako u srednjim školama masovno viđa kroničnu neispavanost jer su mnogi budni poslije ponoći, baš zbog elektronike. Djeca koja imaju dobro razvijene funkcije pažnje imat će manje smetnji od gledanja u ekrane nego hiperaktivna djeca kojima pažnja stalno oscilira.
- Neobično je da baš hiperaktivci boravak pred elektronikom doživljavaju kao način smirivanja. I roditelji tvrde da su im jedino tada djeca mirna. Međutim, to je samozavaravanje. Nakon prividnog mira njihova pažnja je dodatno narušena, nemir i nervoza pojačani, a školska efikasnost smanjena. To se prvenstveno odnosi na tzv. adrenalinske igre pune pucnjave, jurnjave i sukoba, a koje su djeci najdraže. U takvim igrama oni su pod visokim dozama hormona stresa te organizam očekuje veliku fizičku aktivnost, ali je ne dobiva - pojašnjava dr. Jakušić.
Osim na psihu, vrijeme pred elektronikom utječe loše na sve aspekte života - uzima od fizičke aktivnosti i druženja pa su djeca tromija i sklona debljanju.
- Djeca nam dolaze u psihijatrijsku ambulantu jer im pada uspjeh u školi pa shvatimo i da su neki razvili ovisnost. Imamo 1 do 2 nova slučaja mjesečno. Djeca pokazuju žestoki otpor prema ograničenjima korištenja elektronskih igara (agresija, nervoza, nemir) provode većinu slobodnog vremena igrajući, pada im školski uspjeh, mijenjaju se fiziološke funkcije. Kod tinejdžerki je znatno manje prisutna ovisnost o igricama, ali je naglašena ovisnost o smartphoneu. Često nam dolaze i mala djeca s anamnezom da ih je odgajala televizija. Prve rečenice su im na engleskom ili im kasni govorno-jezični razvoj zbog nedostatka komunikacije - upozorava dr. Jakušić.
- Manje od dva sata Dr. Jakušić kaže kako je za dijete preporučljivo ispred ekrana provesti najviše dva sata na dan. Također, iako sve igre i filmovi imaju oznake za minimalnu preporučljivu dob (12+, 15+), rijetko tko ih se zaista i pridržava.
- Psihička ovisnost Fenomenom ovisnosti o elektroničkim igrama je psihička ovisnost koja kad se prekida izaziva nervozu, izljeve gnjeva, nemogućnost koncentracije, pamćenja, logičkog razmišljanja i depresiju. Naročito je potiču timske igre na internetu.
- Do deset sati sna Školskoj djeci do petog razreda dosta je oko deset sati sna. Starijima od 12 godina dovoljno je od 7 do 10 sati. Spavanje poslije podne se ne preporučuje. Važno je da ne liježu uznemireni, da ih se ne budi noću i da im je udobno.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
