Bol u vratu ima tri tipa, a prate ga vrtoglavice i trnci u rukama

Ukočenost u vratu može nastati naglo, uslijed krivog pokreta ili svakodnevnim nakupljanjem zbog višesatnog sjedenja pred računalom ili u automobilu, krivog držanja  te premalo kretanja, što je puno učestalije. U svim tim položajima glava je nagnuta prema naprijed, a to napreže ili opterećuje stražnju stranu vrata gdje se nalaze mišići, tetive te zglobovi i diskovi. No problem nastaje onda kad se mala “zatezanja” i bol negiraju toliko dugo dok se ljudi ne “zakoče”. Tek će onda tražiti stručnu pomoć. 

- Još jedan uzrok koji dovodi do ovoga stanja su i emocije. Naime, čovjeku je urođeno da emocije potiskuje stezanjem mišića. Svakodnevna izloženost stresu, nelagodnim i rizičnim situacijama dodatno povećava napetost mišića. Zbog napetih vratnih mišića smanjuje se dotok krvi i kisika u mozak te se posljedično tome javljaju drugi simptomi, poput glavobolje, vrtoglavice, umora, nesanice itd. - objašnjava fizioterapeutkinja Suzana Petrčić iz ABARGO centra. 

Vratni dio kralježnice sastoji se od sedam kralješaka koji su međusobno povezani intervertebralnim diskovima, zglobnim plohama na samim kralješcima te ligamentima i mišićima. Bol u vratu s obzirom na lokalizaciju i širenje bola te postojanje drugih pripadajućih simptoma dijelimo na cervikalni, cervikocefani i cervikobrahijalni sindrom. 

Kod cervikalnog simptoma bol je smještena u stražnjem dijelu vrata i širi se među lopatice, ramena te u prednji i stražnji dio prsnog koša, ponekad sa smetnjama pri gutanju, a osjetna je smanjena pokretljivost. Kod cervikocefalnog sindroma bol se javlja u stražnjem i gornjem dijelu vrata s munjevitim bljeskovima prema sljepoočnicama i čelu. Ovdje se često javlja vrtoglavica i mučnina te povećana mišićna napetost, a treba znati da su ovi problemi vezani za degenerativne promjene u području vertebralne arterije i živaca. 

Cervikobrahijalni sindrom objašnjava širenje boli iz područja vrata u ruku, najčešće jednu, a nekad i obje. Odatle se javljaju trnci u rukama uz osjećaj utrnutosti i hladnoće, a refleksi su slabiji, kao i snaga u rukama. Najčešće se javljaju ujutro. 
Za početak je vrlo važno pronaći primarni uzrok bola i ukočenosti kako bi terapija bila učinkovita. U akutnoj fazi najbitnije je smanjiti bol i mišićni spazam, odnosno napetost. Preporučuje se mirovanje i primjena terapije lijekovima. 

- Uza sve, kako bi se smanjila upalna komponenta provodi se krioterapija, kineziotaping te elektroanalgezija (TENS) i blaga mobilizacija mekih struktura čime se ubrzava proces liječenja, dekompresije i opuštanja vrata - objašnjava Petrčić te dodaje da tek kad se smanji bol i upalna komponenta, možemo primjenjivati toplinsku terapiju, elektroterapiju, masažne i miofascijalne tehnike za opuštanje mišićnog spazma te kineziterapiju u svrhu povećanja gibljivosti vrata, ramena i ostalih povezanih struktura.

U slučaju da fizikalna terapija ne pomogne, treba se konzultirati u vezi kirurškog liječenja. Svakako je važna edukacija o posturalnim vježbama za pravilno držanje, zaštitne pozicije, sjedenje na poslu, spavanje, hodanje, a naučene vježbe bitno je primjenjivati svakodnevno kako se bolovi ne bi ponovno pojavili.

Kako je ‘satkana’ vratna kralježnica

U građi vratne kralježnice ključno mjesto ima funkcionalna jedinica nazvana vertebralni dinamički segment. Taj segment čini cjelina od dva susjedna kralješka, intervertebralni disk, intervertebralni zglobovi, intervertebralni otvori kroz koje prolaze krvne žile i živci, poprečni i spinozni nastavci, spinalni kanal te ligamenti, tetive, paravertebralno vezivno tkivo i mišići.