Alzheimer se javlja kod mlađih ljudi i razlikuje se od klasičnog

Podaci Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest govore da u Hrvatskoj od sindroma demencije boluje 86.000 ljudi.
Od toga čak više od 60.000, odnosno i do 70 posto, pati od Alzheimerove bolesti. Bolest se najčešće javlja kod starijih od 65 godina. Učestalost bolesti raste s dobi, a najviše oboljelih je u skupini 80-godišnjaka. No važno je reći da uz jednu oboljelu osobu svakodnevno zbog bolesti trpe još 2 do 3 osobe koje su neformalni njegovatelji, pa se broj onih koji su izravno pogođeni problemom demencije u Hrvatskoj penje na 300.000 osoba. 

Sjećaju li se oboljeli ičega i jesu li svjesni simptoma?

Ničeg se ne sjećaju samo oni oboljeli kod kojih je bolest već u poodmakloj terminalnoj fazi, a do tada često prođe i više od 10 godina vidljivih simptoma bolesti. Karakteristika AB-a je da sporo napreduje i da traje godinama. U početku bolesti zaboravljate nedavne događaje, a oni davni dugo se zadržavaju u sjećanju, kaže Nataša Klepac, spec. neurolog iz Klinike za neurologiju KBC-a Zagreb i članica upravnog odbora udruge.

Hoćemo li svi u starosti postati dementni?

Alzheimerova bolest nije sastavni dio starenja i nije neminovni dio našeg životnog vijeka. Ipak ne treba zanemariti to da se znatno češće javlja u starijih osoba te je glavni rizični faktor za nastanak Alzheimerove bolesti - životna dob, kaže dr. Klepac. Važno je naglasiti da čak 50 posto najstarijih osoba, onih koji imaju 100 i više godina, nema niti naznaka Alzheimerove bolesti. Ostalih 50 posto imaju ovu bolest, no neki samo blagu formu.

Je li bolest nasljedna i mogu li oboljeti samo stariji?

Neke osobe svjesne su da se nešto s njihovom memorijom mijenja, no većina nije. Puno više simptoma, promjena u ponašanju i funkcioniranju oboljelih uočava njihova okolina i stoga je važno da je društvo senzibilizirano da posumnja na bolest dok je još u početnoj fazi. Samo oko 0,5 posto slučajeva Alzheimerove bolesti može se izravno povezati s genetikom. U rijetkim slučajevima genetske predispozicije bolest se javlja u mlađih osoba te se tad klinički ipak razlikuje od klasične Alzheimerove bolesti, pojašnjava dr. Nataša Klepac.

Je li zaboravljanje najveći problem?

Alzheimerova bolest nije samo zaboravljanje nego i nemir, strah, depresija, priviđenja, povlačenje u sebe, tuga, agresivnost, nemogućnost komunikacije, nepokretnost, potpuno psihičko i fizičko propadanje. Oboljeli ne zna smisleno razgovarati, ne zna se obući, uzeti hranu, ne zna koji je dan, može se izgubiti, ne razlikuje dobro od lošeg. To je sistemska bolest koja postaje problem obitelji i društva, upozorava Mira Dajčić, voditeljica Savjetovališta za članove obitelji oboljelih.

Treba li pomoć samo oboljelom?

Već u srednjoj fazi razvoja Alzheimera član obitelji/njegovatelj prisiljen je zanemariti svoj život i 24 sata biti u službi bolesnika, najčešće bliske osobe, i to nekoliko godina gledati njeno nestajanje. Stoga Udruga za Alzheimerovu bolest već 17 godina čini sve kako bi pomogla oboljelom, članovima obitelji, profesionalnom osoblju koje je u kontaktu s osobama s demencijom te društvu u cjelini.