7 mitova o hrani: Deblja jelo iza 19 sati, a kruh "napuhuje"

Dok mnogi vjeruju kako kruh napuhuje, istraživanja pokazuju da je osjetljivost na pšenicu izrazito rijetka pojava, a alergija na gluten još rjeđa - pogađa, naime, tek pola posto ukupne populacije. Nije isključiva istina da je sirova hrana najzdravija, ali ni da zasićene masnoće povećavaju razinu kolesterola u krvi. Postoji mnogo zabluda o zdravoj prehrani, a sedam najvećih navodi nutricionist Rob Hobson za Daily Mail.

1. Svi ugljikohidrati debljaju

To je točno i nije. Naime, nisu ni svi ugljikohidrati isti, a to ovisi o njihovu glikemijskom indeksu. Zob, integralna riža i integralna tjestenina imaju vrlo nizak glikemijski indeks i samo četiri kalorije po gramu, što znači da u njima apsolutno ništa ne deblja, već naprotiv, bogate su vlaknima i vitaminom B. Sa šećerom se, s druge strane, može lako pretjerati, što je loše za srce i krvne žile jer on ima visok glikemijski indeks.

2. Nije dobro jesti poslije 19 sati

Kao prvo, tijelo ne odlučuje iznenadno pretvarati svu hranu u masti u određeno doba dana. Kao drugo, iako se metabolizam u snu usporava, on i dalje radi i probavlja hranu. Količina masti u tijelu ovisi o unosu kalorija tijekom cijeloga dana, a ne samo navečer.

3. Kruh napuhuje

Mnogi se uvjeravaju kako su osjetljivi na brašno jer ih napuhuje, ali statistika pokazuje da je alergija na pšenicu i gluten zapravo jako rijetka. Za osjećaj nadutosti odgovorno je preskakanje obroka, zatvor, nedostatak dobrih bakterija u crijevima te neke namirnice (luk, artičoka, poriluk). Nagle promjene u prehrambenim navikama također snose dio krivnje, tako da ih valja uvoditi postepeno. 

4. Više malih obroka na dan ubrzava metabolizam i potiče mršavljenje

Svakim unosom hrane ubrzava se metabolizam, ali tek neznatno, što je nedovoljno za mršavljenje. Odlaskom na dijetu, mnogi jedu manje obroke u većim razmacima kako bi izbjegli gladovanje, ali istina je da svaki obrok može biti prevelik, a da to i ne znaju. Jedini efikasan način za sagorijevanje masti je vježbanje.

5. Za dostatan unos kalcija treba jesti mliječne proizvode

Kalcij je važan za zdravlje kostiju, ali on se ne nalazi samo u mliječnim proizvodima. Mnogo ga više ima u tamnozelenom povrću kao što je kelj, zatim u bademima, tofuu, biljnom mlijeku i nekim začinima. 

6. Jaja povisuju kolesterol i povećavaju rizik od infarkta

Hrana koja je prirodno bogata kolesterolom ima vrlo mali utjecaj na razinu kolesterola u krvi. Jedino ljudi s genetičkim predispozicijama za visok kolesterol trebaju paziti na unos jaja i općenito hrane sa zasićenim masnim kiselinama, što znači da bi maksimum trebao biti triput na tjedan, ali nipošto ih ne izbacivati potpuno jer obiluju korisnim tvarima.

7. Najzdravija je sirova hrana

Dobro je u svakodnevnu prehranu uključiti sirovu hranu, ali nije dobro pretjerivati jer neke su namirnice zdravije kuhane. Pravi je primjer za to crveno, narančasto i tamnozeleno povrće koje oslobađa više antioksidansa termičkom obradom. Istina je da sirove namirnice sadrže više enzima, ali oni su važniji za opstanak biljke nego za ljudsko zdravlje. Zato je najbolje kombinirati sirovo s kuhanim. 

Kako izabrati kvalitetan, a super povoljan laptop?